U potrazi za životnom srećom i zadovoljstvom u posljednje je vrijeme popularno uzore tražiti u Skandinaviji, a nakon danske "hygge" i švedske "lagom", na red su došli i Finci sa svojom "sisu".
Danski način života podrazumijeva potragu za udobnošću, a švedski je vođen idejom “taman tol’ko kol’ko treba”.
Finci, čija je zemlja nedavno od UN-a proglašena najsretnijom na svijetu, kroz život koračaju uz ‘sisu’. Opisuju je kao “umjetnost hrabrosti” i najnoviji je hit među ljudima koji nastoje podići kvalitetu svoga života, piše Tportal.
Zimsko kupanje u moru mnogim je ljudima jasan pokazatelj nečijeg ludila, no kad vidite Finca kako razbija led na površini vode u koju će potom uroniti svoje tijelo, on upravo prakticira ‘sisu’ – postupak koji im pomaže nositi se s teškim trenucima i život učiniti ljepšim. Svoje iskustvo sa sisu britanskom Daily Mailu objasnila je 48-godišnja Katja Pantzar, novinarka čija bi knjiga ‘Pronaći Sisu: Traženje hrabrosti, snage i sreće na finski način’ uskoro trebala ugledati svjetlo dana.
“Sisu je neki oblik svakodnevne hrabrosti koja ima pozitivne učinke na opće blagostanje, podiže imunitet i pomaže prevladavati teške trenutke, a jednostavne mjere za jačanje snage mogu biti dio svakodnevne rutine”, objašnjava Katja finsku životnu filozofiju i kaže kako je dovoljno umjesto traženja jednostavnijeg načina izabrati neku izazovnu aktivnost poput vožnje biciklom na posao bez obzira na vremenske uvjete ili plivanje u ledenoj vodi. Ljudi su joj, kaže znali spominjati sisu, ali iako ju je zanimalo o čemu se radi, nikad tome nije pridavala veću pažnju.
pročitajte još
Katji je u srednjim dvadesetim, nakon kraha ljubavne veze i smrti obiteljskog prijatelja, dijagnosticirana depresija. Antidepresivna terapija i psihoterapija koje su joj bile propisane su joj pomogle, ali kaže kako je liječnik nikada nije pitao koliko vremena provodi na otvorenom, kao niti o tjelovježbi ili prehrani.
Nekoliko mjeseci nakon što se preselila u Finsku otišla je liječniku po recepte za antidepresive, a on joj je predložio da proba prirodne lijekove poput tjelovježbe. Poslušala ga je i raspoloženje joj se podiglo, a kao najmoćnija od svih vježbi pokazala se popularna finska zabava – zimsko kupanje.
U početku, jedino što je osjećala bila je bol i šok zbog hladnoće na njezinom tijelu, koje nakon 30 sekundi više nije mogla podnijeti pa je izašla. ‘Tada sam se počela tresti i osjećati euforiju, a nakon toga sam se osjetila okrepljujuće i mirno. Te noći sam jako dobro spavala’, kaže Katja.
Temeljni dio sisu je vrijeme provedeno na otvorenom i to za lošijeg vremena, jer toleriranje hladnoće podiže snagu. Vježbe na otvorenom dva do tri puta tjedno, tijekom cijele godine, prakticira 96 posto Finaca.
Osim toga, Skandinavci umjesto dijetama radije pribjegavaju prehrani sa savršeno uravnoteženim omjerima povrća, proteina i ugljikohidrata, u kojoj prevladavaju bobičasti plodovi, povrće, riba bogata mastima i raženi kruh bogat vlaknima. Rezultat toga je 20 posto pretilih Finkinja, u odnosu na 58 posto pretilih Britanki.
Nakon 15 godina u Helsinkiju, Katja kaže kako još uvijek stvari gleda iz perspektive autsajdera, što je tjera da ih cijeni još i više. “Još uvijek borim s povremenom tjeskobom, ali zahvaljujući jednostavnim nordijskim metodama, znam kako se zadržati iznad toga”, kaže Katja i zaključuje: “Sisu je stav. Nema odustajanja i sebe neprestano tjerate na isprobavanje novih iskustava. Male promjene mogu dovesti do puno većih”, piše Tportal.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
