Na razinu pad i porast raspoloženja utječu kemikalije u tijelu, preciznije hormoni - kortizol, hormon stresa, serotonin, hormon sreće... Zbog promjene u njihovoj razini dolazi do dnevnih obrazaca ponašanja, svojevrsnog psihološkog sata našeg tijela kada možemo predvidjeti kako ćemo se osjećati u koje doba dana.
Ova teorija bazirana je na dvije nedavne studije koje su obuhvatile više od 800 milijuna tweetova tijekom četiri godine, pratili su porast i pad raspoloženja kod ljudi. Stručnjaci kažu da na te obrasce ne utječu samo razni hormoni, već i razina šećera u krvi, prehrana… “To je mješavina čimbenika koji rade zajedno i teško ih je razdvojiti. Sigurno je da naše raspoloženje i kognitivne sposobnosti nisu jednake tijekom dana. To se mijenja u predvidljivim, a ponekad i ekstremnim načinima. Postoji pravi trenutak za sve”, kaže Daniel Pink koji je istraživao svakodnevne ritmove za svoju knjigu “When – The Science of Timing “.
Evo koje doba dana je najbolje za određene stvari:
6.00 Najbolje vrijeme za ustajanje iz kreveta. Tijelo već nekoliko sati proizvodi kortizol, a to je hormon koji nas aktivira. Vrhunac njegove razine u tijelu je pola sata nakon buđenja, a na toj razini ostane sat vremena. Rano ustajanje povezano je s nižim stopama depresije među ženama. Rano ujutro naš um je najoštriji i to je vrijeme kada se treba usredotočiti na osobne ciljeve, pokazala je to studija Sveučilišta Bristol, prenosi Daily Mail.
7.00 Razina testosterona kod žena tada je na vrhuncu, do 7 do 8 sati, a i kortizol je još na visini. To znači da su naša motiviranost i energija na vrhuncu. U to doba dana smo, također, manje ljuti – tvrde istraživači sa Sveučilišta Bristol koji su proučili 800 milijuna poruka na Twitteru i pronašli snažnu povezanost između doba dana i pozitivnih emocija. Ovo vrijeme je idealno za rješavanje problema. Izbjegavajte ujutro jesti ugljikohidrate jer oni naglo podižu razinu šećera u krvi nakon čega slijedi nagli pad, a to negativno utječe na raspoloženje.
8.00 U ovo doba dana raspoloženje počinje opadati, a studije su pokazale kako je to vrhunac vremena za tugu i umor. Ponedjeljak u 8 sati je razumljivo najgori. Pokušajte odvojiti pola sata za šetnju po svježem zraku kako bi neutralizirali negativnost. Također, sunčeve zrake govore našem mozgu da prestane proizvoditi melatonin, hormon spavanja. I 20-ak minuta umjerenog vježbanja može utjecati na vaše raspoloženje narednih 12 sati.
9.00 Sada pozitivne emocije rastu, a povećava se i razina serotonina – do 11 sati. “Nešto se definitivno događa oko 9 sati ujutro i pozitivne emocije postanu dominantne”, kaže dr. Fabon Dzogang, koji je radio na studijama povezanima za Twitter. Ovo je idealno vrijeme za prvu kavu. Naime, nije preporuka popiti kavu čim otvorite oči jer je tada razina kortizola, hormona stresa, visoka. Veću korist od kave osjetit ćete ako je popijete malo kasnije.
10.00 U ovo doba dana ljudi su najmanje ljuti, otkrila je studija Sveučilišta Bristol. Ovo je idealno vrijeme za sastanak ili savjetovanje, jer kortizol pomaže kontrolirati strahove dok je mozak svjež i spreman usredotočiti se i učiti.
11.00 Ovo je najviša točka za analitičke sposobnosti mozga, tako da smo najviše produktivni od 11 pa do podneva. Pozitivne emocije rastu i dalje, ali ubrzo će početi padati. Ako ste pod stresom, duboko udahnite, napravite pauzu pa izdahnite polako brojeći do pet – ponovite to četiri puta.
12.00 Ovo je glavna točka u danu za osjećaj sreće, u podne ćemo najčešće reagirati na emocije i senzacije. Ovo doba dana je idealno za obavljanje važnih telefonskih poziva ili pregovaranja o većoj plaći. U to doba su ljudi više konstruktivni, dok su kasnije više ratoborni.
13.00 Dobro raspoloženje opada, ali u ovo doba dana se osjećamo najsrdačnije prema drugima, prije nego raspoloženje oštro padne.
14.00 U ovo doba dana je niska točka sreće, a i tada se osjećamo najumornije jer nam tijelo prirodno ulazi u fazu odmora, nakon što je budno sedam sati. Ovo je doba dana kada je dobro vrijeme za još jednu kavu ili malo drijemanja, pišu 24 sata.
15.00 U ovo doba smo najmanje produktivni, pokazalo je to istraživanje Britanskih uredskih radnika. To ne iznenađuje obzirom da je serotonin nizak, kao i razina šećera u krvi. U doba od 15.30 do 17 ljudi su najrazdražljiviji, pokazala je jedna američka studija. Trebate li obaviti nešto važno, najprije napravite pauzu od 20-ak minuta.
16.00 Nismo oštroumni kao ranije u danu, ali ovo doba je dobro za kreativne zadatke. Znanstvenici to zovu “paradoksom nadahnuća” jer su inovativnost i kreativnost na najvišoj razini u doba dana kada nismo na vrhuncu drugih sposobnosti. Razmišljanje nam je tada na neki način labavije pa smo skloniji dobiti kreativna “prosvjetljenja”.
17.00 U ovo doba dana se raspoloženje počinje popravljati i počinjemo više uživati. Ako završavate s poslom, priuštite si pet minuta razmišljanja o onome što ste postigli i napravite plan za drugi dan, to snažno pojačava raspoloženje.
18.00 Temperatura je narednih sat vremena najviša, a to je dobar pokazatelj raspoloženja. Ovo vrijeme je idealno za večeru baziranu na ugljikohidratima jer oni podižu razinu šećera u krvi, proizvodi se više inzulina i smanjuje kortizol.
19.00 Razina kortizola brzo opada ostatak večeri, a to znači da ulazimo u mirniju, opuštenu fazu dana.
20.00 Ulazimo u fazu najsrdačnijih odnosa s drugim ljudima i to traje do 21 sat. Osim toga, tada smo i u najsretnijem razdoblju. Ovo doba dana je prava prilika za zagrliti nekoga i tako podići razinu oksitocina u tijelu, hormona odgovornog za dobro raspoloženje i osjećaj zadovoljstva.
21.00 Ovo bi mogao biti vrhunac dobrog raspoloženja u večernjim satima. Ukoliko se osjećate raspoloženi za prepiranje, tada je razina kortizola u vama previsoka. Normalno je da u to doba tijelo počinje proizvoditi melatonin, hormon spavanja.
22.00 Melatonin se nakuplja u tijelu i sprema nas za spavanje, počinjemo zijevati. Isključite ekrane, ostavite upaljen eventualno TV, kaže stručnjak za spavanje dr. Neil Stanley. Dodaje kako treba izbjegavati nalet energije u to doba jer će kasnije satima biti teško utonuti u san. Ovo vrijeme nije loše za seks, jer orgazam potiče oslobađanje oksitocina koji opušta.
23.00 U narednih sat vremena je krajnje vrijeme za odlazak u krevet. U vrijeme između 21 sat i ponoći najbolje je ići spavati jer tijelo tako ima priliku najbolje se naspavati i dobiti odgovarajuću dozu dubokog sna u REM fazi spavanja. Za najbolje raspoloženje ujutro, preporuka je ići na spavanje prije 23 sata.
24.00 Ukoliko smo još budni, velike su šanse da će raspoloženje padati. To je ključno vrijeme za ispoljavanje bijesa, prema studiji povezanoj s Twitterom, ali i seksualnih interesa.
1.00 Razina melatonina je na vrhuncu što pogoduje dobrom snu, ali, ako smo budni, tada djeluje da nam se jako izuzetno spava. To je razlog zašto su negativne emocije na najvišoj razini od ponoći do tri sata ujutro. Pokušajte se opustiti i zaspati.
2.00 U ovo doba ljudi s osjećaja ljutnje znaju prelaziti u preokupiranost smrću. To traje narednih sat vremena. Pokušajte razmišljati pozitivno i biti zahvalni za dobre stvari koje imate u životu, preusmjerite misli. To će vam smiriti misli i osloboditi negativne energije.
3.00 Razina serotonina je najniža od tri do pet ujutro pa nije ni čudo da su pozitivne misli negdje daleko od nas. Tri sata ujutro poznato je i kao “vražji sat” – ljude kao da obuzme nešto vražje.
4.00 Kortizol počinje rasti i spremni smo probuditi se kroz nekoliko sati. Ali, ako smo pod stresom i pritiskom, tijelo ga proizvodi previše pa se možemo probuditi uz osjećaj tjeskobe i panike. Buđenje u ovo do ba je povezano s depresijom.
5.00 Ako smo budni u ovo doba, naša egzistencijalna kriza će se vjerojatno nastaviti. To doba dana je vrijeme vrhunca razmišljanja o religioznim temama. Također, to je vrhunac vremena s najmanje pozitivnih emocija, pišu 24 sata.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
