Osobe koje se hrane 'na mediteranski' imaju manji rizik od nastanka srčanih oboljenja za čak 47 posto i ima veći 'zaštitni učinak' na srce od samog redovitog vježbanja. Ovo su zaključci 11-godišnjeg istraživanja utjecaja mediteranske prehrane na zdravlje, a predstavljeni su na 64. godišnjem znanstvenom zajedanju u San Diegu.

U istraživanju je sudjelovalo 2500 Grka u dobi od 18 do 89 godina u razdoblju od 2001. do 2012. godine. Sudionici su ispunili upitnike o svojim životnim navikama, zdravstvenom stanju i prehrambenim navikama prije samog početka istraživanja, zatim opet nakon pet godina te na kraju istraživačkog razdoblja.

Rezultati su pokazali kako su žene dosljednije u zadržavanju zdravijih prehrambenih navika od muškaraca.

“Naša studija pokazuje da je mediteranska prehrana korisna za sve ljude, bez obzira na spol, dobne skupine i zdravstvena stanja”, kaže Ekavi Georgousopoulou sa Sveučilišta Harokopio u Ateni i dodaje da je mediteranska prehrana posebno blagotvorna za zdravlje srca, liječenje dijabetesa, hipertenzija i prevenciju upala.

Mediteranska prehrana bazirana je na mnogo namirnica biljnog porijekla. Voće, povrće, cjelovite žitarice, orašasti plodovi, krumpir. Kruh ne treba izbjegavati, samo birajte zdravije vrste kruha, poput onih sa cjelovitim žitaricama.

Mediteranska prehrana dopušta zdrave masnoće. Koristite maslinovo ulje u prehrani i svaki dan popijte čašu crvenog vina, poručuju stručnjaci.

Umjesto crvenog mesa radije birajte bijelo meso, jaja začinjena češnjakom i začinima te ribu bogatu omega 3 masnim kiselinama.