Britanci su nezainteresirani za strane jezike

Shutterstock

Prisustvo stranih jezika u britanskim školama i fakultetima već dugi niz godina je u opadanju.

Međutim, kako se izlazak Britanije iz EU približava, sve se više u medijima i od političara čuje o potrebi da se “Britanija globalizira”, piše britanski portal The Conversation. A da bi neka zemlja bila “svjetska”, poznavanje stranih jezika mora biti visoko na ljestvici prioriteta građana.

Britanska vlada dijeli ovo mišljenje, ali samo do neke mjere. Osigurana su sredstva za otvaranje Nacionalnog centra za izvrsnost u jezičnoj pedagogiji te za mentorski projekt za razvijanje ljubavi prema stranim jezicima u Walesu.

Akt o velškom jeziku datira iz 1993., Strateški jezički dokument za Sjevernu Irsku objavljen je 2012., Škotski nacionalni centar za jezike osnovan je 1991. – ali još nema nacionalne politike za jezike u Engleskoj ili u Ujedinjenom Kraljevstvu kao cjelini. Takav izostanak strategije iznenađuje imajući u vidu istraživanje Europske komisije, prema kojem čak 62 posto građana Ujedinjenog Kraljevstva govori samo engleski jezik, a djeca u UK najgora su u Evropi kada je u pitanju učenju stranih jezika.

Strani jezici izbačeni s popisa obaveznih predmeta u srednjim školama

Brojne studije, poput godišnjeg istraživanja Britanskog savjeta o engleskim osnovnim i srednjim školama, pokazuju opadanje broja učenika koji pohađaju satove stranih jezika. To opadanje počelo je 2004. godine, kada su strani jezici izbačeni s popisa obaveznih predmeta u srednjim školama.

Do malog porasta broja učenika koji su se odlučili za učenje stranih jezika došlo je 2011., kada je predstavljen indikator školskog uspjeha u britanskim školama (EBACC), gdje je strani jezik bio jedan od glavnih predmeta koji se ocjenjivao, i omogućivao učenicima da steknu Opći certifikat o srednjoškolskom obrazovanju. Međutim, taj porast bio je kratkog daha, usprkos vladinim ambicijama da 90 posto učenika u UK stekne taj certifikat do 2025. godine.

Ova smanjena zainteresovanost za učenje stranih jezika u srednjim školama utjecala je i na sveučilišni sektor, odnosno mnoge katedre za strane jezike u UK suočile su se sa smanjenjem broja studenata, a 40 posto njih ukinuto je u poslednja dva desetljeća.

Britanski list The Gurdian 2014. je proveo anketu u kojoj je mlade ljude pitao o učenju stranih jezika. Istraživanje je pokazalo neke od glavnih prednosti učenja stranih jezika, među kojima su i bolja perspektiva u nalaženju posla u inozemstvu, sporazumijevanje s drugim narodima i lakše upoznavanje s njihovim kulturama, kao i lakše snalaženje prilikom putovanja u strane zemlje.

S druge strane, studija je pokazala i koje su “loše strane” učenja stranih jezika iz perspektive mladih Engleza. Većinu stranih jezika doživljavali kao veoma teške i “nepotrebne”, jer gdje god da odu – većina ljudi govori engleski. Smatraju i da način na koji se jezici uče u školama “nije upotrebljiv u stvarnom životu”.

Razlozi studenata koji su ipak odlučili učiti strani jezik bili su vezani za ljubavlju prema povijesti, kulturi i književnosti nekog naroda, nego s boljim mogućnostima zapošljavanja.

Na pitanje o razlozima mladih danas koji se mnogo manje odlučuju za učenje stranih jezika, naveli su da u okviru satova nema dovoljno učenja o kulturi naroda koji govore taj jezik, što ih čini manje zanimljivim i suhoparnijim, ali su ukazali i na široko prihvaćen mit da je engleski jezik jedini pravi svjetski jezik, jer ga ljudi diljem planete govore.

Također, dodali su i da britanska vlada ne čini dovoljno da potakne mlade ljude da se zainteresiraju za učenje stranih jezika.