Moramo razgovarati s djecom vodeći računa koliko i koje informacije razumiju
Kako u situaciji u kojoj smo se našli zbog koronavirusa zadržati pribranost, ne podlijegati panici i paranoji te kako djeci objasniti što se događa, umiriti ih i zaštititi od straha i trauma?
Panika nikome ne pomaže
“Ako se ljudi žele informirati, neka to onda budu informacije stručnih službi. Potrebno se držati svakodnevnih uputa Nacionalnog stožera za civilnu zaštitu. Nema potrebe ni za prekomjernim informiranjem, a posebno se treba kloniti različitih površnih i senzacionalističkih informacija u stilu “što bi bilo kad bi bilo”.
VEZANA VIJEST
U razgovoru s drugima trebalo bi izbjegavati teme koje se ne mogu zaključiti jer ti razgovori mogu otići prema različitim scenarijima, a svaki od njih najčešće je nerealan i može dodatno izazvati ili produbiti nemir. Treba se držati onoga što je najrazumnije, a pritom, prije svega, zaključivati na osnovi vlastitog zdravog razuma.
Nikako ne podlijegati poluinformacijama i raznim pričama koje ne nude nikakav razuman odgovor. I što je više moguće pokušati koristiti razne pošalice jer one ne relativiziraju ozbiljnost, ali olakšavaju i razblažuju situaciju. Najbitnije je zadržati distanciranu zdravorazumsku sliku jer panika nikada nikome nije pomogla. Imamo zdrav razum, znanost i stručnjake te bliske ljude kojima smo okruženi, to je naša jedina stvarnost”. kaže sociolog Renato Matić.
A psihologinja zagrebačke Poliklinike za zaštitu djece i mladih Ella Selak Bagarić naglašava da je sada važno s djecom biti strpljiv i držati se uobičajene rutine koliko je god moguće te voditi računa da dijete ima priliku otvoreno govoriti o svojim mislima i strahovima, uz poruku odraslih – tu sam, štitit ću te i volim te.
“Ovo je vrijeme da se kao roditelji posvetimo djeci tako da ona iz ove za sve nas nove i neugodne situacije dobiju poruke o vrijednostima koje će ostati za cijeli život, a to su zajedništvo, solidarnost, važnost empatije. Važno je i da se baš svaki razgovor ukućana ne svodi na temu virusa, i da se puno aktivnosti odvija u igri, zabavi i pozitivnim interakcijama. Sada je na odraslima da djeci svojim primjerom pokažu kako se odgovorno ponašati i prema sebi i prema drugima.
#related-news_0
Kritičko razmišljanje nam je trenutačno najbolja prevencija, ali i vođenje računa o emocionalnoj klimi kojoj doprinosimo – a na to utječe ako cijeli dan pratimo vijesti, međusobno pred djecom komentiramo što će se dogoditi i prebiremo po crnim scenarijima. Dijete od roditelja treba informacije primjerene dobi, ali i podršku i osjećaj sigurnosti u svojem domu.
Nejasne i dobi neprimjerene informacije otvaraju put tjeskobi, strahovima, fantazijama, a onda i posljedicama istih. Djetetu situaciju treba predstaviti na način koji može razumjeti i u kojoj zna što od nas može očekivati. I predškolci i adolescenti trebaju podršku, razgovor i razumijevanje, ali i usmjeravanje. Moramo razgovarati s djecom vodeći računa koliko i koje informacije razumiju, ali im i dati prostor da nas pitaju i podijele sve što ih muči”, kaže Ella Selak Bagarić dodajući da predškolcu treba jednostavnim jezikom i riječima koje razumije dati osnovne informacije o higijeni i zdravlju te o tome da sada vladaju bolesti od kojih se moramo čuvati.
Savjeti o higijeni
“Mala djeca trebaju zaštitu od onih informacija koje ne razumiju, pa roditelji trebaju paziti da djeca ne slušaju razgovore odraslih i vijesti na TV-u ili radiju. Razgovor treba usmjeriti na učenje kako ostati zdrav, o zdravim navikama i higijeni kroz igru i interakciju. Stariji predškolci već znaju o drugim bolestima, poput prehlade, pa će im roditelji i lakše objasniti zašto neki ljudi nose maske, pri čemu opet trebaju naglasiti važnost higijene i zdravlja. Sa starijom djecom odrasli prvo trebaju slušati i pitati, pa tek onda iznijeti neke činjenice i s djetetom proći pravila koja su sada bitna” – ističe psihologinja savjetujući:
“Osnažite djecu da znaju što sve sama trebaju učiniti da se ne razbole i da pomognu drugima da se ne razbole. Pritom možete ispričati i o nekim simptomima te načinu zaraze, ali i reći da sada vladaju i prehlade pa da ako netko zakašlje ne znači da je dobio koronavirus. Možete ih podsjetiti na vrijeme kad su prije bili bolesni, a zatim ozdravili.
U razgovoru s adolescentima zajedno tražite odgovore na pitanja koja ih zanimaju pritom ih usmjeravajući na relevantne izvore, izvještaje i upute stručnjaka, te upozorite i na brojne netočne informacije koje kruže društvenim mrežama. Pitajte ih što su oni do sada čuli o virusu te ima li nešto što ih brine.
Ako tinejdžer izražava zabrinutost, strpljivo ga saslušajte i podsjetite na njegova ranija iskustva s neizvjesnim izazovima i na to kako ste se kao obitelj s time nosili. Za razliku od male djece, tinejdžeri imaju slobodu kretanja te njima moramo posebno jasno naglasiti da odlaskom na mjesta s puno ljudi dovode ne samo sebe već i druge u rizik.”
Tijek događaja vezanih za koronavirus možete pratiti OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
