Naša najpoznatija zmija – poskok – svoju lošu reputaciju duguje mnogima netočnim i zlonamjernim mitovima. Stalno slušamo kako vrebaju iz kamenjara, u šumi padaju s drveća, skaču na ljude... Je li poskok doista čovjeku najgori neprijatelj?
Poskoka se bojimo zbog smrtonosnog otrova kojeg ispušta pri ugrizu. Valja znati da je otrov, prije svega, u funkciji lova. A poskok ne lovi ljude. Pomoću njega svladava svoje prirodne žrtve – miševe i ostale glodavce, guštere te male ptice. Čovjek zbog svoje veličine nije na popisu njegova plijena.
Poskoku otrov ne služi za obranu; ispustit će ga u samoobrani samo kao krajnju mjeru kad osjeti da mu je život ugrožen. Kako možemo biti sigurni u to? Vrlo jednostavno. Poskok u proizvodnju otrova treba uložiti mnogo vremena i energije zbog čega ga štedi i koristi samo kad nema nikakva drugog izbora.
Lovac iz zasjede
Također, u zabludi su oni koji tvrde da će poskok iz čista mira napasti čovjeka. Ova zmija lovi iz zasjede. Može dugo čekati posve neprimjetna zahvaljujući šarama na koži koje joj omogućuju da se stopi s okolišem. Kad osjeti da je plijen dovoljno blizu munjevito će skočiti na nj i ubrizgati otrov. Tek kad žrtva podlegne, poskok će je početi gutati, piše Ordinacija.hr.
VEZANE VIJESTI
Upravo način lova iz zasjede često dovodi do ugriza ljudi. Teško ga je primijetiti onako nepokretnog i uklopljenog u okoliš, pa mu se ljudi znaju previše približiti. To se najčešće događa u šetnji prirodom, prigodom branja ljekovitog bilja, kupina ili šparoga. Važno je znati da će u svega 50 posto slučajeva poskok tijekom ugriza ubrizgati otrov.
Otrov poskoka je vrlo jak i na mjestu ugriza djeluje trenutačno. Odmah počinje oticanje praćeno jakim bolovima. S vremenom se otrov širi kolanjem krvi i počinje ugrožavati život. Jedini pravi lijek protiv ugriza poskoka je protuotrov.
U Hrvatskoj se bilježi mali broj ugriza poskoka, a ugriza sa smrtonosnim ishodom bude u prosjeku dva u deset godina. Važno je napomenuti da se većina ugriza događa zbog toga što ljudi pokušavaju odstraniti zmiju. Zato – ne dirajte poskoka! Sretnete li ga u prirodi, samo se polako udaljite ili ga zaobiđite.
Postupanje u slučaju ugriza
Možda zvuči kao nemoguća misija, ali nakon ugriza poskoka trebali bismo se smiriti. U stanju panike srce nam brže kuca te po tijelu brže i jače tjera otrov.Uslijedi li bol i oticanje znači da je poskok prilikom ugriza ispustio otrov pa treba što hitnije potražiti liječnika. Ni u kom slučaju ne treba podvezivati, rezati ili sisati mjesto ugriza, a protuotrov se smije uzimati samo pod liječničkim nadzorom jer može izazvati alergijsku reakciju.
Staništa poskoka
Prirodno stanište poskoka je krš Dinarida. Nalazimo ga i na otocima: Krku, Šolti, Hvaru, Pašmanu, Braču, Korčuli, Mljetu, Rabu, Pagu, Viru, Ugljanu i Dugom otoku. Također, nastanjuje i šume u Hrvatskome zagorju, Ravnoj Gori, Kalniku, Medvednici i Lici.
U Hrvatskoj, osim poskoka, žive još dvije otrovnice – riđovka i žutokrug. Osim toga, imamo i dvoje poluotrovnice – zmajur ili zrva i crnokrpica. Za razliku od pravih otrovnica, ove zmije imaju otrovne zube straga u čeljusti.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
