Ukusno voće pepino koje stiže iz Perua danas se uzgaja u brojnim toplim krajevima s umjerenom klimom. Izgledom podsjeća na sirovu rajčicu, a to objašnjava i to da pripada porodici pomoćnica u čiju skupinu spadaju upravo rajčice, krumpir i patlidžan, ali i papaja.

Danas se najviše uzgaja u Latinskoj Americi, Boliviji, Ekvadoru i na Novom Zelandu. Nažalost jako teško podnosi transport pa će se rijetko moći pronaći na policama u našim trgovinama.

Ime pepino u prijevodu sa španjolskog značio bi krastavac za salatu. Engleski naziv mu je melon shrub što bi značilo grm lubenice. Kad se sve to zbroji dolazimo do okusa pepina – kombinacija okusa krastavca i lubenice.

U Hrvatskoj se naziva i dinja kruška.

Kako izgleda pepino?

Voćka pepino raste u obliku drvenaste i razgranate stabljike u visini oko jednog metra. Ima bijele ili ljubičaste cvjetove s prugama koji podsjećaju na cvjetove krumpira. Pepino je jednogodišnja biljka, no u zemlji podrijetla je to trajnica.

Plod pepina je okruglast i podsjeća na zelenu rajčicu. Veličina pepina može biti od veličine šljive pa do ploda papaje do oko 15 centimetara. Oblik ploda podsjeća na avokado. Zlatno žute je boje, a jestiv je cijeli. Tako se mogu jesti pepino sjemenke i kora. Postoje i vrste koje su žuto smeđe s tamno ljubičastim prugama. Što se tiče okusa, slatkast je te neki govore da podsjeća na kruške i dinje, no poprilično je vodenast pa se uspoređuje i s lubenicom.

Može se jesti kuhan, pečen i sirov.

Ljekovitost pepina

Ova voćka brojnih imena prvenstveno se uzgaja u Južnoj Americi upravo zbog ljekovitog sastava svježih plodova. Preporučuje se dijabetičarima jer je niskokaloričan, a bogat dijetalnim vlaknima i mineralima. Sadrži mnogo vitamina A, C i B kompleksa te kalija i antioksidansa.

Pepino sadrži fenolne spojeve poput beta-karotena i zeaksantina koji pomažu kod zaštite mrežnice oka od ultraljubičastih zraka. Antioksidans luetin održava zdravu sluznicu, kožu i kosti. Sastav uključuje i dobru razinu vitalnih vitamina B kompleksa, tiamina, niacina, folne kiseline, željeza i kalcija. Smatra se da pepino ima antireumatska svojstva te se može koristiti za liječenje respiratornih infekcija i problema s kožom.

Sađenje pepina

S obzirom na to da će pepino vrlo teško preživjeti transport iz Južne Amerike ili Novog Zelanda, gotovo jedina opcija je pokušaj sađenja na našem području. Budući da je klima u našoj zemlji umjerena, postoji mogućnost da vam pepino uspije u Hrvatskoj.

Ako se pepino sadi iz sjemena to treba biti u paletama ili loncima u periodu proljeća, najbolje u ožujku. Uzgaja se slično kao rajčica. Sjeme će proklijati za oko tri tjedna ako je bilo na temperaturi od 18-24°C. Zemlja za uzgoj pepina mora biti prozračna, hranjiva i stalno vlažna. Najbolje uspijeva u posudama od 40 litara te prekriveno crnom folijom.

Gnojenje pepina je jednom tjedno za vrijeme vegetacije. U stalnu poziciju ga treba presaditi u svibnju. Posuda u kojoj ćete posaditi pepino mora biti na suncu, na toplom i zaštićena od vjetra.

Ako ga sadite iz reznice, mlade biljke s cvatnjom počinju već oko tri mjeseca nakon puštanja korijena. Pepino preko zime treba biti na toplom – u stanu ili stakleniku, jer temperatura ne bi smjela biti ispod 5°C. Na proljeće uzimajte nove reznice i sadite ih da puste korijene, a stare biljke uništite jer je pepino ipak jednogodišnja biljka.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.