Kako se nositi s teškim šefom?

Lifestyle 08. velj 202416:05 0 komentara
Unsplash/ilustracija

Dinamika radnog mjesta izazovna je i u najmirnijim sredinama. Ako je sve začinjenom "teškim" šefom, vaš dan na poslu itakako će utjecati na vaše mentalno zdravlje.

U profesionalnom svijetu koji se stalno razvija, prije ili kasnije svi se moraju suočiti sa složenošću rada s teškim šefom.

25-godišnja PR stručnjakinja, koja je otprilike osam mjeseci radila sa startupom za oglasnu tehnologiju u Gurugramu, rekla je Indian Expressu da su njezini kolege u uredu bili “općenito ugodni”. “Ali moj izravni upravitelj nije bio baš prijateljski raspoložen. Komunikacija s njom bila je izazovna”, prisjetila se. Također je rekla da je njezin bivši šef bio sklon “osobno shvaćati profesionalne stvari i zamjerao ljudima”. “Otrovno okruženje dovelo je do odlaska oko šest zaposlenika tijekom mog boravka tamo”, dodala je.

Rad s teškim šefom

Ako ste se suočili s takvom situacijom, znajte da niste jedini koji se suočava s ovim profesionalnim izazovom.

Rad sa zahtjevnim menadžerom može biti naporan — uključuje komunikacijske barijere, proturječna očekivanja ili stil vođenja koji nije u skladu s vašim preferencijama. Utjecaj takvih izazova na vašu dobrobit i zadovoljstvo poslom je neosporan, kažu stručnjaci. „Ključno je prepoznati da teška dinamika između menadžera i zaposlenika nadilazi industrije, uloge i veličine poduzeća. Kolege iz različitih profesionalnih profila dijele slične priče obilježene frustracijom, stresom i potragom za rješenjima,” rekao je Abhishek Joshhi, osnivač, Strengths Masters.

Vrste teških šefova

Dr. Harshil Shah, psihijatar konzultant, certificirani terapeut i savjetnik, kategorizirao je teške šefove u različite grupe.

Imaju kratak fitilj

Često su skloni razdražljivosti i vrlo lako izgube živce, čak i zbog trivijalnih stvari. “Teško kontroliraju ljutnju i često prasnu. Zaposlenici koji su pod njima često imaju tendenciju biti prilično preopterećeni zbog čestih izljeva bijesa, što dovodi do toga da ne mogu ostvariti svoj puni potencijal,” rekao je dr. Shah.

Pasivno-agresivni

Možda se neće aktivno suočiti sa zaposlenicima zbog pogrešaka i radije će prigušiti emocije, a kasnije sve izbaciti iz sebe zbog nekog drugog problema. Mogu se čak i rugati zaposlenicima zbog posla koji nisu dobro obavili u prošlosti, budući da ti šefovi nisu mogli zdravo prenijeti svoje razočaranje kada je to bilo potrebno.

Submisivni

Oni možda neće pokazivati nikakav trag ljutnje ili čvrstoće, čak ni onda kada je to potrebno za pravilno funkcioniranje i rast tvrtke. Takvi šefovi mogu završiti u velikim gubicima, za sebe, zaposlenike i samo poduzeće.

Hladnokrvni

Možda ne pokazuju ni traga osjećaja ili ljudskosti kada su u pitanju prava zaposlenika. Možda im neće dopustiti da uzmu dopust čak i u situacijama kada je to neophodno. Očekuju dugo radno vrijeme ne uzimajući u obzir danak koji to uzima mentalnom zdravlju zaposlenika ili kompromise koje moraju činiti u svom osobnom i obiteljskom vremenu.

Procesori

Često su vrlo teški i očekuju da radite na njihovoj razini. Ključ rada s njima je transparentno ispitivanje onoga što oni trebaju učiniti – bilo na dnevnoj bazi, iz tjedna u tjedan ili iz mjeseca u mjesec – i sastavljanje definiranog popisa zadataka koje jednostavno možete prekrižiti kad ih riješite. Oni nikada ne misle da itko radi “dovoljno”.

Narcisoidni

Narcisoidni šefovi donose odluke u skladu sa svojim sebičnim potrebama, ne obazirući se na pojedince oko sebe. Često obožavaju ulizivanje, što je ključ suradnje s njima. Pokušajte pohvaliti jednu od njihovih misli kako biste se lakše nosili s njima.

Utjecaj na mentalno zdravlje zaposlenika

Šefovi, htjeli mi to priznati ili ne, igraju ključnu ulogu u mentalnom zdravlju ljudi i zadovoljstvu poslom. Toksična radna mjesta uzrokuju golemu štetu i obiteljskim sustavima.

Oni često negativno utječu na mentalno zdravlje zaposlenika čineći ih sklonima depresiji, tjeskobi, problemima prilagodbe i nesanici (i drugim poremećajima spavanja), što ih tjera na neželjene kompromise u obiteljskom životu i utječe na međuljudske odnose.

U radikalnim slučajevima mogu prisiliti zaposlenike da napuste posao i dovesti ih i do suicidalnih ideja, upozorava dr. Shah.

Mansi Poddar, psihoterapeut, upozorava da otrovni šefovi mogu pogoršati zdravstvene uvjete i izazvati dugotrajni stres za koji se zna da uzrokuje probleme s dijabetesom i krvnim tlakom.

“Težak šef kod zaposlenika stvara osjećaj bespomoćnosti i tjeskobe. S vremenom to dovodi do gubitka motivacije, zadovoljstva i želje za radom. To se često može manifestirati kao depresija i niska produktivnost radnika”, rekao je Poddar.

Traženje izlaza

Ne preterujte s radom po cijenu vlastitog mentalnog i emocionalnog zdravlja jer to dugoročno može negativno utjecati na vaše fizičko zdravlje te obiteljske i međuljudske odnose, predložio je Poddar.

Kada imate posla s teškim menadžerom, traženje podrške od kolega ili mentora je od neprocjenjive važnosti. Ključna stvar je ostati profesionalan. “Na poteškoće odgovorite smirenim i staloženim ponašanjem. Ako je moguće, naučite izbjegavati impulzivno reagiranje i odvojite trenutak da saberete svoje misli prije nego što odgovorite,” rekao je Joshhi iz Strengths Mastersa.

Usredotočite se na predlaganje konstruktivnih rješenja, umjesto da se isključivo bavite problemima kako biste premostili komunikacijske praznine ili riješili određena pitanja.

Kako se nositi s teškim šefom?

Koliko god se trudili, ponekad ljudi nemaju drugog izbora nego naučiti kako se izboriti s takvim šefom.

1) Provjerite imate li posla s jednim prije nego što pokušate popraviti svog lošeg šefa. Postoji li razlog za njihovo ponašanje ili ste prestrogi prema njima? “Menadžeri se, kao i svaki pojedinac, mogu suočiti sa svojim pritiscima i izazovima. Shvaćanje toga potiče empatiju i otvara vrata učinkovitijoj komunikaciji,” rekao je Joshhi.

2) Razumijevanje zašto vaš šef radi ili brine o određenim stvarima može vam dati uvid u njihov stil upravljanja.

3) Jedan od izazova s nedopadljivim ljudima je to što dolaze s jednako nedopadljivim ponašanjem – i važno je naučiti kako se distancirati od tog ponašanja.

4) Ako vaš šef ima problema s upravljanjem ljutnjom, identificirajte što uzrokuje njegove ispade i budite posebno oprezni u izbjegavanju tih problema.

5) S vremena na vrijeme nemate drugog izbora nego se jednostavno suprotstaviti šefu i upustiti se u sukob ili kontaktirati više i promijeniti uloge.

6) Ako je moguć, iskreni razgovor može pomoći. Ako situacija uključuje neprikladno ponašanje ili kršenje profesionalnih granica, jasno recite svoja ograničenja. “Uspostavljanje i provođenje granica ključno je za održavanje zdravog radnog okruženja”, rekao je Joshhi.

Zapamtite da je vaše iskustvo s teškim menadžerom dio vašeg profesionalnog puta, a ne njegov kraj. “To je prilika za rast, otpornost i razvoj bitnih vještina u upravljanju dinamikom radnog mjesta”, rekao je Joshhi.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!