Animafest: Najbolji novi filmovi i remek-djela prošlosti

Ilustracija

"Od najboljih novih filmova do remek-djela prošlosti" - tako bi se ukratko mogao opisati program 27. Animafesta koji pokriva sva područja animiranog filma, dok će se njegov tematski program usmjeriti na vezu stripa i animacije.

Ovogodišnje izdanje Svjetskog festivala animiranog filma – Animafest Zagreb održat će se od 5. do 10. lipnja u kinima Europa i Tuškanac te u ponovno otvorenoj Kinoteci.

U natjecateljskim, tematskim i retrospektivnim programima bit će prikazano više od 300 filmova, uz bogati popratni program, izložbe, radionice, predavanja, znanstveni simpozij, prezentacije škola, predstavljanja knjiga, site-specific filmovi, Animafest Open Airovi u gradskim parkovima i ulicama.

Filmovi za konkurenciju odabrani su između njih više od 1600 prijavljenih iz 76 zemalja svijeta, od čega ih je 800 konkuriralo za središnje Veliko natjecanje kratkometražnog filma.

Odabrana su 44 filma među kojima, u kontekstu nacionalnih kinematografija, dominira Francuska s devet uradaka. Slijede Poljska, Njemačka, Kanada te SAD s po tri filma, a kao posebnu zanimljivost organizatori ističu dobru zastupljenost skandinavskih kinematografija.

Neki od odabranih filmova uz pomoć kompjutorske animacije, estetike videoigara i njezinog miješanja s klasičnim tehnikama stvaraju jedinstvene vizuale (“Amalimbo”, “Martin plače”, “Rugoba”, drugi istražuju digitalni izričaj (“Orogeneza”, “Promjena” ili pak podsjećaju na ‘chat’ kulturu i prva stvaranja cyber identiteta (“Bujica ljubavi”).

Nasuprot digitalnim postupcima i temama, velik broj autora i autorica okreće se klasičnom crno-bijelom crtežu, književnim predlošcima i prošlosti animiranog medija.

Za ljubitelje bajki tu je “Među crnim valovima”, za poklonike noira “Pivo Charlesa Bukowskog, a modernističkom književnošću nadahnuta je “Praznina”, dok se među SF radovima izdvajaju “Crnilo” i “Želim da Pluton opet bude planet”.

Veliko natjecanje donosi i duhovite naslove “Glave na kup”, “Lov”, “Siva buka”, “Analysis Paralysis”, “Šest Peterovih bogova abecede”, te djela raskošnih boja u moru crno-bijelih filmova, “Usred ljeta” i “Vila s borovima”.

U temu ovogodišnjeg Animafesta, vezu stripa i animiranog filma, uklapa se “Decorado” vodećeg španjolskog animatora Alberta Vázqueza.

Žensko pismo zastupaju filmovi “Nemoguće figure i druge priče II”, stop animaciju “Cerulija” i “Zaboravljeni razlog”, puteni stil “XOXO – zagrljaji i puse”, dok se “Zdravo, stranče” najavljuje kao “emocionalno pobuđujuća, koketna minijatura”.

Hrvatski filmovi u Velikom natjecanju kratkometražnog filma

Jedan od najzanimljivih ovogodišnjih hrvatskih naslova u konkurenciji je “Ježeva kuća”, treći animirani film Eve Cvijanović. Nadahnut je poemom Branka Ćopića koja je adaptirana u stop animaciju filcanih lutaka u suradnji Bonobostudija i jedne od najcjenjenijih svjetskih animacijskih institucija National Film Board of Canada.

Film na Animafest stiže ovjenčan s nagradom Berlinalea, a potom nastavlja festivalski put u Annecyju.

Tu je i “Aerodrom” švicarsko-hrvatske animatorice Michaele Müller, majstorice crtanja i slikanja na staklu koja tom tehnikom opisuje tjeskobnu vrevu zrakoplovnih luka, suptilno pripovijeda bojama i pokazuje zašto je diljem Europe smatraju jednom od najboljih predstavnica ove zahtjevne animacijske metode.

Na Animafest, gdje je njezin film 2014. nagrađen Nagradom publike, vraća se i jedna od najuspješnijih slovenskih animatorica Špela Čadež, čija se “Noćna ptica” odlikuje izvanrednim osvjetljenjem i dočaravanjem vožnje u alkoholiziranom stanju te oporim humorom pri praćenju lika s društvene margine, stoji u najavi.

U filmu Danijela Žeželja “Crvenkapica Redux” protagonistica poznate bajke zalutala je u postindustrijsku pustu zemlju, predstavljenu fascinantnim crno-bijelim crtežom najboljeg stripovskog zaleđa umjetnika svjetskog glasa.

Estonsko-hrvatska autorica Chintis Lundgren predstavlja film “Manivald”, također u koprodukciji s NFB-om, koji je humorno-metaforička moderna basna o doživljajima povučenog gay lisca, izvedbeno slična njezinom iznimno uspješnom “Životu s Hermanom H. Rottom”.

Majstor lutka filma Božidar Trkulja donosi “Posljednji izazov”, humorni fantasy s klasičnom žanrovskom lepezom likova i bogatstvom urnebesnih aluzija, što je ujedno prvi film Studija za stop animaciju Zagreb filma koji na ovogodišnjem Animafestu doživljava novi procvat svoje glasovite produkcije.

Dugometražna produkcija s devet raskošnih produkcija

Dugometražni animirani film ove je godine zastupljen s devet raskošnih produkcija iz Kine, Japana, SAD-a, Kanade, Velike Britanije, Francuske, Švicarske, Belgije.

Prikazat će se dirljiva ljubavno-obiteljska fantazija robinzonske premise “Crvena kornjača” Michaëla Dudoka de Wita iz studija Ghibli te “Moj život kao tikvica” o gorko-slatkom životu u domu za nezbrinutu djecu i još jedan robinzonski film, ovoga puta u ambijentu primorskog gradića, “Louise na obali” Jean-Françoisa Laguioniea.　

Tu su još fovistička adaptacija bajke braće Grimm “Djevojka bez ruku”, antiratni anime “U ovom kutu svijeta”, crnohumorni gangsterski neo-noir “Ugodan dan!”, obiteljski film o ozbiljnim temama “Moji psi JinJin & Akida”, novi film Billa Plymptona i Jima Lujana “Osveta” te “Pod poplavom”, priča o jednoj tvrdoglavoj obitelji iz gotovo postapokaliptičnog Missourija.

Studentsko natjecanje tradicionalno donosi pogled u sutrašnjicu animacije i prostor njezine potpune slobode, nerijetko s radikalnim djelima mladih autora koje zanimaju teme seksualnosti i tijela, koji su predstavljeni stilovima i tehnikama nadrealizma, postimpresionizma, primitivizma te geg-crtića i 3D animacije te često vizualno spektakularni.

Ove godine, s pet filmova, dominiraju francuski filmovi, dok se iz Hrvatske natječu tri filma “Proces” Lucije Bužančić, koji animacijom razgolićuje studij filma, “Stranac u mojoj glavi” Petre Balekić, inspiriran fabulom Camusova Stranca, ali i Munchom, Kurosawom te “Kut” Lucije Mrzljak, geometrijsko-minimalističko, ali i figurativno poigravanje s percepcijom poznatih obrisa i linija koje podsjeća na La Lineu.

U toj će kategoriji biti dodijeljena Nagrada za najbolju školu animacije praškoj FAMU, kojoj se priređuje i posebna retrospektiva u programu Škole animacije, dok je druga institucija kojoj će se iskazati ta počast The Animation Workshop (TAW) iz danskog Viborga.　

Hrvatski filmovi i u svom posebnom natjecanju

Osim u velikom i studentskom natjecanju o plodnoj godini za hrvatsku animaciju svjedoči i Natjecanje hrvatskog filma, koje donosi i završetak znanstvenofantastične trilogije Dalibora Barića “Astronaut od perolaka” te feministički film s estetikom videoigara “Gamer Girl” Irene Jukić Pranjić.

Kao duhoviti introspekcijski metafilm najavljuje se “Šumska bajka” Franka Dujmića, a kao u mitologiji poduprt, groteskno-ironični horor, film “Haron” Alena Vukovića.

Film “Mišo i Robin – Kampiranje” Denisa Alentija i Vjekoslava Živkovića predstavlja vrhunce suvremenog edukativnog dječjeg filma, a “Naši problemi” Ivana Radovića poticaj je na vedru radost življenja i zanemarivanje sitnih problema.

Autor ovogodišnje službene ilustracije i špice Animafesta, mladi splitski animator Goran Radošević, predstavlja se filmom “Treći zakon”.　

Tematski program: adaptacija stripa u animirani film

Ovogodišnji tematski program Animafesta posvećen je odnosu animacije i stripa koji koriste slične likovne jezike i govore kombinacijom crteža i dijaloga. Premda između tih medija postoje i važne razlike, značajan se broj strip-autora okušao u animaciji, po predlošku grafičkih romana napravljeni su globalno uspješni animirani filmovi, a nemali broj strip-serijala nastao je nakon filmskih uspješnica.

Festival će podsjetiti na neke od ponajboljih ostvarenja vezanih uz temu, kultne dugometražne “Mačak Fritz”, “Divlje religije” i kratkometražne filmove u izboru priznatih stručnjaka (Amid Amidi, Jens Meinrenken, Daniel Šuljić), selekciju hrvatskih strip-autora koji su se okušali u mediju animacije (Milan Trenc, Danijel Žeželj, Nedeljko Dragić, Joško Marušić) te izložbu motion comicsa u galeriji ULUPUH.

Na tu se temu nadovezuje se i retrospektivni program “Majstori animacije”, u kojem se prikazuju opusi nizozemskog redatelja, glazbenika i vizualnog umjetnika Rosta te dobitnika Nagrade za životno djelo Animafesta 2017 Borivoja Dovnikovića – Borde.

Ususret festivalu na Medijskoj fasadi Muzeja suvremene umjetnosti od 23. svibnja prikazuju se trokanalni site-specific animirani radovi iz jedanaest zemalja u natjecateljskom programu “Animation goes MSU!”.

Tradicionalni posebni i PRO programi uključuju animirane videospotove u izboru umjetničkog ravnatelja festivala Daniela Šuljića u programu “Kino za uši”, nominirane za nagradu Cartoon d’Or, Radionicu izrade računalnih videoigara.

Održat će se i znanstveni skup Animafest Scanner IIII koji za cilj ima stvaranje sinergije teorijskog i praktičnog diskursa te susret i razmjenu ideja između autora animiranih filmova i znanstvenika.

Skup se također bavi vezom stripa i animacije te promjenama u svijetu festivala animacije, psihološkom tematikom i novim medijima, a glavna predavačica je dobitnica Animafestove Nagrade za izniman doprinos proučavanju animacije 2017. Maureen Furniss, američka autorica, povjesničarka i teoretičarka animiranog filma.　

Posebna pozornost namlađim posjetiteljima

Festival posebnu pažnju posvećuje svojim mladim i najmlađim posjetiteljima te njihovim roditeljima, uz filmove organizira zabavne i poučne radionice, Natjecanje filmova za djecu, bogat Obiteljski program te besplatne programe smještene u kulturne centre zagrebačkih četvrti, kroz program “Animafest u Vašem kvartu”.

Medijska psihologinja svrstala je radove u četiri dobne kategorije, koje su naznačene uz svaki film.

Ovogodišnje Natjecanje filmova za djecu u središte postavlja djevojčice i dječake koji u sebi nenadano otkrivaju snagu za promjenu svijeta koji ih okružuje.

Tu su i nježne priče o prijateljstvu mladih junaka koji se s nedaćama nose uz pomoć sitnih trikova i velikog srca, dok Obiteljski program poziva na izbor klasičnih ruskih bajki adaptiranih u animirane filmove, kratkometražne programe među kojima se svakako izdvaja “Grubzon”, te dugometražni film “Put na sjever” o istraživanju Sjevernog pola.

Organizira se i poseban program izvan kinodvorana, s čak sedam događanja na otvorenom, koji će se održati od već od 27. svibnja u parkovima Zrinjevac, Ribnjak, Gradec i Art Park, gdje će se prikazivati filmovi “Perzepolis”, “Avril i izmišljeni svijet”, “Čarobna planina”, “Kraj igre”, “Corto Maltese u Sibiru”, “Late Night Work Club: Strangers”, “Divlje religije”.

Festival donosi i još jednu novost, tzv. animacikliranje gradskim ulicama koje kreće 20. svibnja u sumrak iz parka Tuškanac i završava na Zrinjevcu. Animacikl se sastoji od dvosatne vožnje gradom u koloni koju predvode četverocikli opremljeni projektorima koji prikazuju klasične, višestruko nagrađivane filmove tematski vezani uz bicikle, “Susret u Bellevilleu”, “Moj Moulton i ja”, “Velodrool” i “Otac i kći”.