Najveći regionalni sajam industrije video igara i popratne tehnologije Reboot Infogamer otvorio je u srijedu po sedmi put svoja vrata posjetiteljima na Zagrebačkom velesajmu,
Dosad su tamo u rekordnom prostoru predstavljene najveće izdavačke kuće u industriji, preko 100 neovisnih izdavača iz cijele Europe i više od 900 igraćih jedinica na kojima se mogu isprobati najveći svjetski hitovi.
Industrija video igara već neko je vrijeme najveća na svijetu, nedavno je pregazila i Hollywood, procjenjuje se da će globalno tržište mobilnih igara do kraja ove godine vrijediti gotovo 45 milijardi dolara, a do kraja 2019. čak 54,5 milijardi.
Nešto noviji dio industrije video igara, e-Sport natjecanja, do kraja godine vrijedit će gotovo 1,1 milijardi dolara, a do 2020. vrijednost će doseći 1,4 milijarde, pokazuju podaci SuperDate.
Procjenjuje se da će do 2020. više od milijardu ljudi u svijetu koristiti neku vrstu 3D uređaja za virtualnu stvarnost (VR-virtual reality).
Veterani Croteama kao inspiracija za mlade generacije
U Hrvatskoj se o industriji video igara uglavnom raspravlja u časopisima ili na portalima specijalizirane tematike, a za naše proizvođače čuje se kada ostvare veći uspjeh u svijetu, poput rekordne prodaje od milijun primjeraka video igre Scum, razvojnog studija Gamepires iz Zagreba.
Za veterane poput Croteama znaju samo nešto stariji igrači, koji pamte 1993. godinu kada je Hrvatska dobila svoj prvi razvojni studio za video igre. Zašto je dobro da smo tako rano imali već svoj prvi razvojni studio, ispričao je Hini community manager Croteamovog inkubatora Zeno Žokalj.
“Malo po malo, radom i trudom Croteam je guranjem franšize došao do respektabilnog utjecaja u gaming svijetu i poslužio kao inspiracija mladima koje je zanimao gaming, u sferi igranja ili stvaranja igara”, kaže Žokalj.
Croteam se tako na karti svijeta video igara pojavio 2001. godine izdavanjem igre Serious Sam, koja je postigla zavidan uspjeh za mali studio iz mlade zemlje.
Serious Sam pokazao da i Hrvati znaju programirati i stvarati video igre
“Serious Sama je na kartu svijeta stavio Serious Engine, prvi takav pokretač grafike tada u svijetu, gdje na tisuće neprijatelja juriša prema vama u usporedbi s nekoliko desetaka, koliko je bilo u drugim igrama. To je bilo revolucionarno, veliki prostori, s toliko puno neprijatelja. Time je pokazano da i Hrvati znaju napraviti engine, to jest programirati, a kada naprave engine, znaju napraviti i igru”, ističe Žokalj.
Kako veterane s vremenom trebaju zamijeniti novaci, Croteam je 2015. godine došao na ideju stvaranja inkubatora kojim bi pomogli novim razvojnim studijima da se probiju na tržištu.
“Poanta pilot projekta Croteam inkubatora jest da mladi timovi, kojima fali logistika, novac za računala ili prostor, od Croteama dobiju tu pomoć. Croteam ne zadire u kreativnu slobodu ljudi, a jedina obaveza je ispunjavanje ciljeva (tzv. milestone) koji su unaprijed određeni. Stariji članovi Croteama u inkubatoru pomažu mlađim članovima u realizaciji projekata, ipak su to ljudi s 25 godina iskustva”.
Inkubator pokazuje prve rezultate, problem je marketing
Inkubator djeluje tri godine i pokazuje prve rezultate, od četiri projekta tri su još u razvojnoj (early access) fazi, a igra I hate running backwards je u prodaji. No, Žokalj upozorava na prve probleme.
“Prvi projekti su počeli izlaziti, I hate running backwards je izašao na svim konzolama, jedini je problem marketing, jer mali projekt je teško gurnuti na sva zvona, ako iza vas ne stoji neki veliki izdavač, poput Sonya”.
Naglašava koliko je bitna suradnja s drugim studijima, pogotovo kada se radi o maloj zemlji poput Hrvatske.
“Super je kolaboracija, pomaganje, primjerice Scum, projekt Gamepiresa, kada im je u jednom trenutku trebala pomoć, uskočio je Croteam kao ko-financijer, kao pomoć u pronalasku prostora za rad. Nikada između timova u Hrvatskoj nisam osjetio bilo kakav jaz, niti osjećaj konkurencije, mislim da je to u redu kada se radi o maloj zemlji poput naše”.
Dobre i loše strane centralizma
Zagreb je središte većine hrvatskih razvojnih studija za video igre, po Žokalju takav centralizam ima svoje dobre i loše strane, no neovisno o tome odlučili su potražiti nove ljude izvan glavnoga grada.
“Ja sam iz Rijeke, gdje smo osnovali Udrugu proizvođača igara Primorsko-goranske županije, da ljudima damo do znanja da nas ima i tamo gdje još ne postoji takva industrija. Poruka je da se jave, jer ne znamo tko je sve zainteresiran za razvoj video igara ili nečeg drugog. S jedne je strane dobro da je sve u Zagrebu kao centru industrije, a s druge je to možda dvosjekli mač, jer neki nemaju mogućnost preseliti se i tako gubimo ljude”.
Kao veteran Žokalj smatra da je industrija trenutno u uzletu, iako u svijetu raste sporije.
“Rast gaming industrije u Hrvatskoj je puno veći nego u svijetu, što je razumljivo jer smo u počecima, tvrtke ne propadaju ako imaju kvalitetne projekte, nađu način da izađu na tržište i nešto dobiju. Mislim da je budućnost svijetla, ne samo za Croteam već i za većinu razvojnih studija u Hrvatskoj, ako pogledamo statistiku, vidljiv je rast i širenje industrije”, kaže Žokalj.
Scum porušio sve rekorde
Community manager Gamepiresa Josip Barišić vjeruje kako Scum svoj uspjeh duguje odnosu sa zajednicom, koja mora prepoznati kvalitetu i uložiti povjerenje u studio. Scum je do sada porušio sve rekorde hrvatskih studija, bio je prodan u 250.000 primjeraka u prva 24 sata otkako je izašao, 700.000 u prvome tjednu, a nakon tri tjedna brojka je premašila milijun.
“Sve je do kvalitete i same igre, do toga što ljudi žele i što im je nedostajalo u žanru, tvog odnosa prema zajednici gdje ćeš joj predstaviti što radiš i koja je budućnost projekta, transparentan odnos. Cilj je završiti Scum, dovršiti viziju, postoje objektivni ciljevi (tzv. Roadmap), mala smo firma, i bilo što može utjecati na izlazak završnog proizvoda, može se ubrzati, ali i usporiti.”
S obzirom na mali broj stručnjaka u industriji, Barišić napominje kako je bitno ulaganje u mlade snage, no ne može sav teret rješiti studio, čeka se pomoć od države.
Država treba pomoći
“Uvijek je u Hrvatskoj problem pronaći konkretne ljude jer iskusniji odlaze van, a novi su neiskusni i moraš uložiti u njih. Vjerujem da će država u nekom trenutku vidjeti kvalitetu i pomoći na neki način, mi smo uspjeli, stoga mogu i drugi. Potrošač uvijek može kupiti obje igre. Prilika uvijek ima, samo treba imati volju”, smatra Barišić.
Da je situacija u industriji video igara slična i u Srbiji Hini je rekao Bojan Stanković, direktor Thorium Studiosa sa sjedištem u Novome Sadu.
“Kao studio postojimo već dvije godine, i radimo na casual mobilnim igrama, a sada krećemo na računala sa point and click avanturama. Poprilično je teško, ali sada ima više studija u Srbiji i osnovala se gaming zajednica. Moglo bi biti bolje, ali radi se na tome, Vlada za sada nikako ne pomaže”, kaže Stanković.
Kao i u Hrvatskoj, prvi potezi bili su na zajednici.
“Nema nekih inkubatora specifično za gaming industriju, osnovana je Serbian gaming association, Asocijacija industrije video igara Srbije, koja djeluje kao neprofitna i nevladina organizacija sa ciljem podrške razvoju sektora industrije video igara i poboljšanja mogućnosti za globalno prisustvo”, navodi Stanković.
Ulazak u EU potaknuo otvaranje novih studija
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine otvorila su se vrata razvojnim studijima za bolje pozicioniranje na tržištu Europe i svijeta, što je potaknulo otvaranje novih studija. Slično je u Srbiji, gdje je pomak vidljiv i u obrazovnom sustavu.
“Ne znam koliko će ulazak u Europsku uniju utjecati na razvoj, mislim da to ovisi o ljudima. U zadnje vrijeme vidi se pomak na fakultetima i obrazovnim ustanovama gdje su prepoznali potencijal, bilo da je programiranje ili animacija, otvaraju se novi programi i prakse u tvrtkama, no rezultat će se vidjeti tek za par godina”.
Stankovićev Thorium Studios djeluje dvije godine, a on je uvjeren u optimističnu sliku budućnosti industrije u Srbiji.
“Mislim da sve ide u dobrom smjeru i da će biti sve ozbiljnijih projekata kod svih studija, pa tako i kod nas, potrebno je vremena za veći uspjeh”, rekao je.
Pozitivni pomaci u industriji zasigurno će se vidjeti i u odazivu publike na Reboot Infogamer, za koju organizator vjeruje da će ovoga puta nadmašiti brojku od 80.000 posjetitelja iz Hrvatske i regije.
Najveće gužve očekuju se zadnjih dana festivala, za vikend 24. i 25. studenog, za kada su najavljena i najveća predstavljanja.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
