Nakon 49 različitih liječničkih tretmana i jedne "preležane" bolničke infekcije koja se pokazala otpornom na sve raspoložive antibiotike, francuskom je pacijentu preostala još samo amputacija noge, no Christophe Novou uspio ju je spasiti zahvaljujući metodi koja je pala u zaborav nakon razvoja učinkovitih antibiotika.
Riječ je o fagna terapiji zbog koje je “potegnuo” do jedne od rijetkih zemalja bivšega sovjetskog bloka u kojoj se ona prakticira – Gruzije.
VEZANE VIJESTI
Fagna terapija ne koristi se još od četrdesetih godina prošlog stoljeća, nakon što su otkriveni antibiotici. Bakteriofagi ili fagi, virusi koji napadaju i razaraju bakterije pomoću posebnih proteina lizina, istraživali su se kao potencijalni lijek još 1919.
Fag je specifičan bakterijski virus koji se umnožava na račun bakterija i u njima živi kao parazit. Kada pronađe bakteriju, inficira je, zaustavlja proces njezina razmnožavanja i umjesto toga započinje proces izgradnje novih faga. Na kraju se bakterija rasprsne, a fagi se oslobađaju te započinju nov krug napada.
Zadnjih petnaestak godina, nekoć uspješna terapija ponovno izaziva interes znanstvenika u SAD-u, Belgiji i u Francuskoj, paralelno s razvojem bakterija rezistentnima na najjače antibiotike.
Ova vrsta virusa ima ograničenije djelovanje od antibiotika jer ne uspijeva uništiti neke bakterijske sojeve, ali gotovo nikad ne uzrokuje nikakve teže nuspojave u organizmu, objasnio je dr. Alan Dublanchet, jedan od pionira ponovnog uvođenja fagne terapije u Francuskoj.
On i kolege nastoje iskoristiti sposobnost faga da razore bakterijske stanice, jer bi na taj način mogli postati zamjena ili dopuna u korištenju antibiotika uslijed sve bržeg razvoja rezistentnosti takozvanih superbakterija na antibiotike.
Dr. Dublanchet kaže da je u posljednjih nekoliko godina fagnom terapijom “izliječio” petnaestak pacijenata. Liječenje je kratko, uglavnom traje dva do tri tjedna i manje skupo od onog antibioticima. Liječnik ističe kako za potencijalan daljnji razvoj fagne terapije veliki svjetski laboratoriji nemaju interesa jer se fagi nalaze u prirodi, zbog čega se ne mogu patentirati, rekao je infektolog Jean Carlet, konzultant u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.
Unatoč tomu, korak naprijed predstavlja činjenica da se bakteriofagi u Europskoj uniji od 2011. svrstavaju među lijekove. Nažalost, široka primjena na ljudima nije moguća jer još nisu obavljena pouzdana klinička testiranja, a ona bi mogla potrajati godinama, podsjeća dr. Jean-Paul Pirnay iz vojne bolnice Kraljica Astrid u Bruxellesu, jedne od rijetkih medicinskih ustanova izvan bivšega sovjetskog bloka koja primjenjuje fagnu terapiju.
U Sjedinjenim Državama jedini fagi na tržištu su oni namijenjeni zaštiti namirnica od zaraze bakterijama.
EU je 2013. pokrenuo prvi projekt pod nazivom “Phagoburn” u sklopu kojega se bakteriofagi testiraju na bakterijama koje nastaju na ranama uslijed jakih opeklina. U projektu će sudjelovati dvanaest pacijenata iz Francuske, Belgije i Švicarske.
Umirovljeni infektolog dr. Dublanchet kaže da se ne zalaže za “zamjenu terapije antibioticima fagnom terapijom već za zajedničku primjenu obiju terapija”, jer iz iskustva fagnu terapiju smatra vrlo učinkovitom.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
