Znanstveni tim s dva instituta u Barceloni otkrio je da unos masti u organizam »pogoni« nastanak metastaza, odnosno širenje malignih stanica karcinoma.
Njihovo istraživanje čije je rezultate objavio časopis Nature pokazalo je da se kod miševa koji su imali prehranu bogatu mastima – uključujući i palmitinsku kiselinu koja se nalazi u mnogim mastima, uljima, te proizvodima koje često konzumiramo – razvio najagresivniji oblik metastaza. Znanstvenici su pri tome kao ključni faktor identificirali molekulu CD36, a stručnjaci smatraju da je otkrivena važna »slaba točka« procesa metastaziranja koja bi se mogla iskoristiti u budućim tretmanima bolesti.
Razvoj antitijela
Stručnjaci već godinama pokušavaju rasvjetliti mehanizam odgovoran za pokretanje procesa metastaziranja, kako bi se mogla razviti učinkovita terapija protiv sekundarnih karcinoma. Mnoge nekancerogene stanice često su, primjerice, programirane na samouništenje ukoliko »napuste« tkivo koje tvore. Eksperimentirajući na miševima, znanstvenici predvođeni Salvadorom Aznarom Benitahom najprije su identificirali stanice oralnog tumora koje su imali sposobnost širenja organizmom, da bi potom otkrili da takve stanice koriste masti kako bi bile u stanju podnijeti »put«. Tim je otkrio da neke od stanica imaju vrlo visoku razinu molekula CD36 koje im pomažu da iz svoje okoline vežu masti – potencijalni izvor energije.
Benitah i njegov tim dokazali su potom da je visoka razina CD36 molekula uistinu neophodna za metastaziranje oralnog tumora kod miševa. Naime, anti-tijela koja su blokirala ove molekule, odnosno njihovu interakciju s masnim kiselinama, ujedno su kod miševa potpuno inhibirala metastaze, iako nisu utjecala na primarni tumor – prenosi Nature u svom on-line idanju.
Znanstvenici su potom analizirali i javne baze podataka, potvrdivši i da je visoka razina CD36 molekula korelirala s lošijim ishodima kod ljudi oboljelih od raka mjehura, pluća, dojki i nekih drugih karcinoma. Tim iz Barcelone sada radi na razvoju antitijela protiv CD36 molekula koja bi se mogla koristiti u kliničkim istraživanjima na ljudima, iako će, po njihovim tvrdnjama, trebati barem četiri godine do te faze. Benitah navodi da bi takva terapija mogla biti korisna čak i nakon što se karcinom već proširio – rezultazi njihovog istraživanja pokazali su, naime, da su eksperimentalna anti-tijela iskorijenila 15 posto metastaza, a ostale smanjila za 80 posto.
Otkriće kolega iz Barcelone za naš je list komentirao i prof. dr. sc Bojan Polić s Medicinskog fakulteta u Rijeci potvrdivši da se »radi o prilično važnom otkriću«.
Uspješno blokiranje
– Metastatske stanice oralnog karcinoma pojačano izražavaju receptor/transporter (CD36) za masne kiseline i lipoproteine i na taj način su sposobne koristiti lipide (masti) iz okoline za svoj metabolizam i preživljavanje. Naime, preživljavanje i dioba metastatskih stanica zahtjeva veliku količinu energije, pa je to jedan od načina kako se one prilagođavaju za njih nepovoljnim uvjetima. Znanstvenici su blokiranjem spomenutog receptora/transportera uz pomoć monoklonskih protutijela u pokusima na laboratorijskim miševima, kojima su presađeni humani karcinomi, uspjeli gotovo u potpunosti blokirati nastanak metastaza. Spomenuti receptor/transporter je inače prisutan u povećanoj mjeri i na metastatskim stanicama drugih tumora poput karcinoma dojke, mokraćnog mjehura, pluća, pa stoga ovo istraživanje ima potencijalno veliku važnost. Navedeni pokusi bude nadu da bi se ovaj način terapije mogao primjeniti i na ljudima kroz nekoliko godina, koliko je potrebno da se testiraju specifična monoklonska protutijela i u ljudi, te vidi njihova stvarna učinkovitost. Inače, monoklonska protutijela ili slične molekule se danas uspješno koriste u specifičnoj terapiji različitih tumora i drugih bolesti, pa je njihova upotreba u medicini sve češća, navodi Polić.
Nature prenosi da tim iz Barcelone trenutno radi na studiji koja bi na uzorku od tisuću ljudi oboljelih od raka u njihovoj krvi tražila lipide koji bi mogli biti povezani s metastazama. U ovoj fazi, međutim, upozoravaju stručnjaci, prerano je zaključiti da bi ljudi oboljeli od karcinoma trebali izbjegavati prehranu bogatu mastima, a posebice bi to moglo biti opasno za one pacijente kojima je takva prehrana potrebna, prenosi Novi list.
