Godina 2016. najtoplija je na Arktiku otkako su 1990. ondje počela mjerenja, zbog čega je nastupilo neviđeno topljenje leda i zakasnilo formiranje novog leda jesenas.

“Ove smo godine, kao rijetko dosad, imali priliku vidjeti da Arktik šalje snažan i jasan znak upozorenja o neprestanom zagrijavanju i o njegovim posljedicama na okoliš”, istaknuo je u utorak Jeremy Mathis, direktor programa za istraživanje Arktika u Američkoj agenciji za oceane i atmosferu (NOAA).

“Zabilježena je dosad najviša srednja godišnja temperatura zraka iznad tla”, ističe se u godišnjem izvješću o Arktiku koje je objavila NOAA.

Između listopada 2015. i rujna 2016. temperatura je u prosjeku bila za 3,5 Celzijevih stupnjeva veća od one zabilježene 1900.

Arktik se zagrijava dvostruko brže od ostatka planeta koji bi 2016. mogao imati najtopliju godinu u novije vrijeme i to treću godinu zaredom. Prva mjerenja temperature na planetu počela su 1880.

U izvješću, na kojemu je radio 61 međunarodni znanstvenik, ističe se da je ta toplina jesenas odgodila početak zamrzavanja oceana na Arktiku i potaknula veće topljenje leda na Grenlandu i snijega na tlu.

Između sredine listopada i kraja studenog 2016. debljina arktičkog leda bila je najmanja od početka satelitskog praćenja 1979. i 28 posto manja od prosjeka u 1981. i 2010., dodaje NOAA.

Temperatura oceana je bila viša nego temperatura zraka. Tako je u kolovozu 2016. bila za 5 stupnjeva veća od prosjeka u 1982. – 2010. u Čukotskom moru (između Aljaske i Sibira) i u Barentsovu moru (na sjeveru Rusije i Norveške te kod istočne i zapadne obale Grenlanda).

“Očito je da su rekordne temperature zraka i oceana odgodile formiranje leda jesenas”, zaključuju autori izvješća.

Klimatolozi drže da je zagrijavanje uglavnom posljedica stakleničkih plinova koji dospijevaju u atomosferu izgaranjem fosilnog goriva, a ove godine ga dodatno pojačava topla ekvatorska struja u Pacifiku, El Nino, koji je utjecao na klimu tijekom proljeća.

U ovom jedanaestom izvješću NOAA-e o Arktiku upozorava se također da stanovnici i fauna na ovom području trpe štetu zbog klimatskih promjena.

Tako su zbog povećanja kiselosti oceana kao posljedice zatopljenja pojačano ugroženi rakovi kojima je za stvaranje oklopa potreban kalcijev karbonat. To utječe i na autohtone narode koji žive od ribolova.

Naposljetku, u izvješću se upozorava da se zbog porasta temperature povećava broj parazita od kojih stradavaju ponajviše glodavci poput rovke. Ti su se paraziti dosad nastanjivali samo na morskim pticama, što navodi na zaključak da se neke životinjske vrste sele na sjever.