Deset godina nas živcira, vrijeme je da nestane
Deset godina nas živcira, ali i štiti od hakera te spamera. Čemu služi ta gnjavaža s upisivanjem jedva čitljivih slova i brojeva te hoće li joj uspon umjetne inteligencije doći glave?
CAPTCHA je kratica za engleski izraz Completely Automated Public Turing test to tell Computers and Humans Apart, odnosno potpuno automatizirani javni Turingov test za razlikovanje računala i ljudi.
Riječ je o testu kojim se provjerava je li korisnik koji je u interakciji s nekim web odredištem, internetskim servisom i tome slično doista ljudsko biće ili računalni softver dovoljno pametno napisan kako bi se mogao sam njime korisititi.
Iako prvi takvi testovi datiraju još iz 1997. godine, sam izraz su 2003. skovali Luis von Ahn, Manuel Blum, Nicholas J. Hopper i John Langford.
Kako funkcionira CAPCTHA?
Test u tom obliku od korisnika traži utipkavanje slova ili brojeva prikazanih na iskrivljenoj slici, ponekad zamagljenih ili prekriženih. Računalima prepoznavanje tako iskrivljenih slova i brojeva obično ide znatno teže nego ljudima.
VEZANE VIJESTI
S vremenom je razvijeno više varijacija, među kojima je danas vjerojatno najpoznatija ona u kojoj korisnik mora prepoznati i odabrati fotografiju na kojoj je određeni objekt, poput primjerice prometnih znakova ili stambenih zgrada.
Najjednostavnija varijanta je Googleova reCAPTCHA, za koju je dovoljno označiti kućicu uz rečenicu ‘I’m not a robot.’ Početkom godine stigla je najava kako bi i ona mogla uskoro nestati. Točnije, predviđeno je kako će posao razlikovanja ljudi i robota obavljati potiho u pozadini te se pojavljivati tek u slučajevima kad joj to ne pođe za rukom.
Koja će varijanta CAPTCHA-e biti korištena ovisi o procjeni, potrebama i mogućnostima osobe ili institucije koja ju postavlja. Općenito bi trebalo vrijediti pravilo prema kojem što su podaci osjetljiviji to je CAPTCHA zahtjevnija. No, to nije uvijek slučaj jer implementacija ovisi o u danom trenutku dostupnim resursima i kapacitetima.
Među prvim poznatijim i većim korisnicima bili su web tražilica Altavista i servis za internetsko plaćanje PayPal.
Obično prate obrasce za unos podataka, objavu sadržaja i u postupcima registracije. Danas ih se mahom koristi za zaštitu web odredišta i internetskih servisa koji prikupljaju i prikazuju podatke ili omogućavaju pristup registrima, poput primjerice naše Financijske agencije, od hakera i spamera.
Takva procedura provjere identiteta bila je i još uvijek je metom brojnih kritika. Ljudi slabijeg vida, primjerice, često imaju problema s razaznavanjem slova i znamenki, ali s tom preprekom se susreću i zdrave osobe. Procjenjuje se kako prosječnoj osobi tipična CAPTCHA pojede oko deset sekundi vremena.
Osim gole ljudske sile, CAPTCHA-u je moguće zavarati napadima temeljenim na strojnom učenju, a takvi sustavi mogu i ‘pasti’ uslijed lošeg dizajna i primjene.
Hoće li CAPTCHA doista nestati? Nije isključeno kako bi se to moglo dogoditi, bar na području razlikovanja ljudi i strojeva. No, moguće je kako će joj novi život udahnuti sve brojnije tehnologije umjetne inteligencije, za čije se testiranje ona također koristi, piše tportal.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
