Migranti imaju veće izglede da budu zdraviji od stanovništva bogatih zemalja u koje se useljavaju, kao što su primjerice Sjedinjene Države, a često su upravo migranti ti koji se skrbe za stare i bolesne u tim nacijama, navodi se u studiji objavljenoj u srijedu.
Populistički argumenti da su migranti prijetnja nacionalnom zdravlju i teret za sustav zdravstvene skrbi mitovi su kojima se nastoji poticati protumigrantsko raspoloženje, stoji u izvješću koje su objavili University College London i medicinski znanstveni časopis Lancet (https://bit.ly/2ASQyqF)
Dvogodišnjom studijom ustanovljeno je da općenito migranti imaju veće izglede živjeti dulje nego stanovništvo zemlje domaćina i manje izglede da umru od bolesti kao što su rak ili srčana oboljenja.
S druge strane, migranti imaju veće izglede da se zaraze bolestima kao što su hepatitis, HIV i turberkuloza, ali prema studiji oni će te bolesti prije proširiti unutar useljeničkih zajednica nego u općoj populaciji.
“Naša analiza pokazuje da su migranti zdraviji, oni pozitivno doprinose gospodarstvu zemlje domaćina, a u bogatim državama kao što su Velika Britanija i Sjedinjene Države, migranti čine velik udio zdravstvenih radnika”, kazao je Ibrahim Abubakar, predsjedatelj Povjerenstva za migracije i zdravlje UCL-Lancet koje je provelo studiju.
Izvješće je sastavljeno na temelju 96 drugih studija i procjene 5464 smrtnih slučajeva na više od 15 milijuna migranata.
Ustanovljene su, međutim, razlike među migrantskim skupinama. Tako je smrtnost niža među migrantima iz istočne Azije i Latinske Amerike nego u općoj populaciji šest europskih zemalja koje su bile obuhvaćene studijom. S druge strane, smrtnost je veća u populaciji migranata iz sjeverne Afrike i istočne Europe.
“U previše zemalja migrantsko pitanje koristi se za poticanje razdora u društvu i u populističke svrhe”, upozorio je urednik časopisa Lancet Richard Horton predstavljajući studiju.
“Migranti općenito gospodarstvu (zemlje domaćina) daju više nego što od te zemlje uzimaju”, rekao je Horton.
Rezultati studije temelje se uglavnom na podacima i studijama o zdravlju migranata u bogatijim zemljama, jer u državama niskih i srednjih prihoda nema dovoljno podataka da bi se studija mogla valjano provesti. Autori upozoravaju da studija stoga ne pruža uvid u zdravlje migranata u siromašnijim državama, a upravo one primaju najviše migranata posvuda u svijetu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.
