Razmnožavanje koralja značajno je smanjeno na australskom Velikom koraljnom grebenu nakon nedavnih epizoda njegova masovnog odumiranja zbog zatopljavanja i zakiseljavanja oceana, pokazalo je u četvrtak novo istraživanje bacajući sumnje na otpornost ugroženog prirodnog čuda i njegove sposobnosti da se obnovi.

Veliki koraljni greben smješten uz sjeveroistočnu australsku obalu najveći je svjetski koraljni sustav koji pokriva površinu veću od Italije i jedan je od najraznolikijih bioloških sustava na planetu.

Greben je prošao kroz dvije velike epizode razgradnje 2016. i 2017. koje su pripisane globalnom zatopljavanju i u kojima je zabilježen gubitak odraslih koralja bez presedana.

Nakon toga broj novih koraljnih ličinki smanjio se za 89 posto, prema rezultatima istraživanja australskih znanstvenika objavljenima u časopisu Nature.

“Mrtvi koralji ne stvaraju podmladak”, kazao je voditelj istraživanja profesor Terry Hughes, direktor ARC centra za istraživanje koraljnih grebena na sveučilištu James Cook (JCU) u Queenslandu.

Istraživanjem je mjereno koliko je odraslih koralja preživjelo ekstremni toplinski stres i koliko se novih koralja stvorilo u 2018. kako bi se nadomjestio gubitak.

U nekim sjevernim dijelovima grebena bliže ekvatoru u kojima su vode toplije pad broja novih mladih koralja premašio je i 95 posto.

Istraživanjem je također utvrđeno da se sastav mladih koralja promijenio što će također utjecati na sporije obnavljanje i njihovu sposobnost da se nose s idućim epizodama masovnog odumiranja.

“Broj koraljnih ličinki koje se stvaraju svake godine i mjesta gdje se nasele na grebenu ključni su elementi otpornosti Velikog koraljnog grebena”, rekao je koautor Andrew Baird.

“Naše istraživanje pokazuje da je otpornost koralja izmino ugrožena globalnim zatopljavanjem”.

Znanstvenici kažu da razmjeri do kojih će se Veliki koraljni greben uspjeti oporaviti ostaju nepoznanicom s obzirom na očekivani porast učestalosti ekstemnih toplinskih razdoblja u iduća dva desetljeća.

Veliki koraljni kreben u proteklih 20 godina suočio se s četiri epoizode odumiranja a sve su pripisane globalnom zatopljavanju.

Do odumiranja koralja dolazi kad poraste temperatura mora ili zakiseljavanje voda ošteti mikroskopske alge, žive organizme u koraljima koji im pružaju energiju i daje im njihove žive boje. Stoga se proces odumiranja koralja naziva i izbjeljivanje koralja.

Znanstvenici kažu da će greben, ako se sadašnja razina emisije stakleničkih plinova ne smanji, biti izložen masovnom odumiranju dva puta u svakih deset godina od 2035. i svake godine od 2044.

Prošlog mjeseca nova je studija koja je provedena u arhipleagu Palau u Zapadnom Pacifiku otkrila da koraljima treba devet do 12 godina za potpunu obnovu nakon velikih ekoloških poremećaja poput izbjeljivanja velikih razmjera ili šteta zbog oluja.

Osim od dvije epizode masovnog odumiranja u 2016. i 2017. Veliki koraljni gerben oporavlja se i od najezde smrtonosnog morskog ježa trnovite krune, kao i šteta koje je uzrokovala tropska oluja Debbie u 2016. i poplava koje su nanijele otpad u ocean.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.