Prema novom izvještaju Ujedinjenih naroda, svjetsko stanovništvo će od trenutnih 7,7 milijardi ljudi na 9,7 milijardi do 2050. Taj globalni rast neće biti ravnomjeran. U nekim će zemljama stanovništvo nastaviti rasti, u drugima će padati, a u trećima će se već aktualni pad dodatno ubrzati. Među njima je i Hrvatska.

U Hrvatskoj je, prema UN-ovim podacima, prirodni prirast stanovništva pao ispod nule još 1990., a pad se nastavio sve do danas. Iako se pad devedesetih donekle može pripisati posljedicama rata (od 1995. do 2000. je iznosio -0,84%) pa je početkom stoljeća usporio (na -0,23%), od 2010. je ponovo počeo ubrzavati pa se predviđa da će u razdoblju od 2015. do 2020. iznositi -0,61%).

U budućnosti će se taj pad samo ubrzati pa će oko polovice stoljeća iznositi -0,85%. Tek će nakon 2090. prirodni pad stanovništva početi blago usporavati.

No dotad će se populacija Hrvatske gotovo prepoloviti. Do 2050. će prema srednjem predviđanju ostati tek oko 3,36 milijuna ljudi, a do 2100. oko 2,18 milijuna.

Izvještaj pod imenom “Izgledi za svjetsko stanovništvo 2019.” koji je objavio odsjek za stanovništvo UN-ova odjela za ekonomska i društvena pitanja, iznosi pregled globalnih demografskih obrazaca i predviđanja.

UN-ova studija zaključuje da bi svjetsko stanovništvo moglo konačno prestati rasti krajem ovog stoljeća, na vrhuncu od gotovo 11 milijardi ljudi. Svjetska populacija će prestati rasti do 2100, piše Index.

Apsolutne brojke ipak prikrivaju razmjere usporavanja rasta stanovništva. Suprotno zlokobnim predviđanjima o nekontroliranom rastu stanovništva, predviđa se da će globalna stopa rasta usporiti s 1-2%, koliko je iznosila od 1950. do danas, na manje od 0,1% do kraja stoljeća.

Najveći rast do 2050. imat će Indija koja će prestići i Kinu i postati najmnogoljudnija zemlja na svijetu. To će se, prema ovim predviđanjima, dogoditi oko 2027. Na samo devet zemalja otpast će čak polovica ukupnog svjetskog rasta stanovništva: Indiju, Nigeriju, Pakistan, Demokratsku Republiku Kongo, Etiopiju, Tanzaniju, Indoneziju, Egipat i SAD.

Stanovništvo Supsaharske Afrike će se udvostručiti do 2050., piše stranica UN News. I ostale svjetske regije imat će rast stanovništva, no daleko manji od Supsaharske Afrike: 46% u Sjevernoj Africi i Jugozapadnoj Aziji, 28% u Australiji i Novom Zelandu, 25% u Srednjoj i Južnoj Aziji, 18% u Latinskoj Americi i Karibima, a samo 3% u Istočnoj Aziji i 2% u Europi i Sjevernoj Americi.

 Ipak, iako će rast na globalnoj razini potrajati sve do kraja stoljeća, on će se usporiti zahvaljujući globalnom padu u stopama fertiliteta, odnosno prosječnom broju djece po ženi u plodnoj dobi. Dok je globalna stopa fertiliteta još 1990. iznosila 3,2, 2019. je već pala na 2,5, a do 2100. će, procjenjuje se, pasti na 2,2., samo 0,1 više od stope potrebne za održavanje populacije na istoj razini.

Već je u 27 zemalja od 2010. do danas populacija pala najmanje 1% zbog niskih stopa fertiliteta. Do 2050. će taj broj porasti na 55 zemalja, predviđa UN u izvještaju, a gotovo polovica od njih 55 imat će pad od čak 10% ili više. Čak će i Kina imati pad od 2,2%, odnosno 31,4 milijuna do 2050.

Najveći pad stanovništva imat će Litva, Bugarska i Latvija, s padom populacije većim od 20%. Slijede Ukrajina, Srbija, Bosna i Hercegovina i – Hrvatska, koja će imati pad stanovništva oko 18%.

Nedavni pad nataliteta u većini Supsaharske Afrike i dijelovima Latinske Amerike znači da će udio populacije u radnoj dobi u tim dijelovima svijeta rasti brže nego drugdje. Ekonomisti zovu ovaj trend “demografska dividenda” jer veći udio radno sposobne populacije omogućava i veći ekonomski rast tih zemalja.

Ipak, u drugim će zemljama, uključujući Hrvatsku, doći do znatnog pada radno sposobne populacije, što će predstavljati sve veći teret na mirovinski i zdravstveni sustav.

Životni vijek će i dalje rasti, s trenutnog globalnog prosjeka od 72,6 godina na procijenjenih 77,1 godinu 2050. Ipak, očekivani životni vijek i dalje će biti nejednak u različitim dijelovima svijeta.

Do 2050. se očekuje i da će svaki šesti čovjek (16%) na svijetu biti stariji od 65 godina. Trenutno je taj postotak samo 9%, odnosno svaka 11. osoba. Broj starijih od 80 godina porast će sa 143 milijuna danas na čak 426 milijuna 2050.

Štoviše, 2018. je svijet u cjelini došao do povijesne prekretnice – prvi put u povijesti broj starijih od 65 godina prešao je broj djece s manje od 5 godina.

Migracije će, očekivano, predstavljati značajan faktor u demografskim promjenama. U desetljeću na izmaku (2010.-2020.) čak će 14 zemalja primiti ukupno više od milijun migranata.

Devet zemalja – Srbija, Ukrajina, Bjelorusija, Estonija, Mađarska, Njemačka, Italija, Rusija i Japan – primit će dovoljno imigranata da poništi posljedice iseljavanja i prirodnog pada i ostane iznad nule po kretanju stanovništva. Hrvatska pak spada u drugu kategoriju zemalja, onih u kojima je iseljavanje veće od useljavanja i uz negativni prirodni prirast samo ubrzava ukupni pad stanovništva. Uz nas su u ovoj kategoriji i Bosna i Hercegovina, Bugarska, Grčka Poljska, Portugal, Latvija, Litva, Moldova i Rumunjska.

Hrvatska posljednjih godina, kako je dobro poznato, uz prirodni pad stanovništva ima dramatičan val iseljavanja u zemlje Europske unije i druge razvijenije zemlje u kojima je životni standard viši, pravna država nije samo apstraktni pojam, a porezi i parafiskalni nameti, korupcija, nepotizam i državni aparat su manji ili barem podnošljiviji.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.