U selu Kulusuk na Grenlandu psi Mosesa Bajare čekaju formiranje leda da bi na ledenjaku krenuli u potragu za medvjedima ili tuljanima.

Čvrstog i izdržljivog grenlandskog psa, nalik huskyju, inuitski lovci stoljećima smatraju idealnim za vuču sanjki u dugim zimskim mjesecima kada temperatura pada na -35 C.

Ali zagrijavanje atmosfere i oceana ubrzava otapanje leda, dva puta brže na Arktiku i odgađa njegovo formiranje krajem ljeta.

Moses, jedini policajac u selu od 250 stanovnika drži da je ugrožen način života na Grenlandu, koji je 85 posto prekriven ledom.

Ovog ljeta, klimatalozi su u pratnji lovaca snimili fotografije pasa koji teško napreduju u fjordu prekrivenim otopljenim ledom, pa na fotografijama izgleda da zaprega juri kroz vodu.

Led nije debeo kao ranije, prerano se topi, već od svibnja umjesto od lipnja i srpnja.

“Led se mijenja”, žali se Moses koji je kao i većina od 250 stanovnika Kuluska Inuit, pripadnik autohtonog naroda koji čini 90 posto stanovništva Grenlanda.

U Kulusuku 79 posto ljudi kaže da je led postao opasniji posljednjih godina, a 67 posto misli da zatopljenje prijeti psećim zapregama, pokazalo je istraživanje sveučilišta u Kopenhagenu i na Grendlandu, autonomnom danskom teritoriju.

Drugi lovac, Kunuk Abelsen ističe sa se ranije moglo upregnuti pseće zaprege tijekom 4 ili 5 zimskih mjeseci, dok je to sada moguće samo tijekom tri mjeseca.

On ima 22 pasa koji su dio njegovog identiteta. Brojni uzgajivači smanjili su svoje čopore ili su ih se riješili i mnogi sada kalkuliraju koliko im se isplati zadržati pse.

Kunuk objašnjava da oni nemaju nogometnih terena, ni bazena i ako više neće moći koristiti pse izgubit će važan dio kulture.

Otapanje leda ugrožava vlasnicima pasa i sanjki prihode od turizma. Vožnja psečim sanjkama naplaćuje se do 1000 danskih kruna ili 135 eura, što je pravo malo bogatstvo u odnosu na cijene u lokalnom dućanu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.