Niti Wales niti Sjeverna Irska nisu najpogođeniji dijelovi Ujedinjenog Kraljevstva covidom-19. Ipak, obje zemlje pripremaju ili već počinju s dvotjednim epidemiološkim zaključavanjem društva u pokušaju da spriječe najgore scenarije.
Clare Wilson objašnjava za New Scientist da je riječ o konceptu vrlo bliskom onome što ga odnedavno zagovaraju neki britanski znanstvenici, među kojima je i glavni vladin savjetnik za znanost Patrick Vallance, odnosno da je riječ o “preventivnom lockdownu”.
Između žestoke bitke u britanskom društvu između onih koji zagovaraju stroge restriktivne mjere kako bi se koliko toliko obuzdala epidemija covida u jednoj od najpogođenijih zemalja Europe, u kojoj je umrlo više od 43.900 ljudi, i onih koji bi spašavali ekonomiju liberalnim epidemiološkim pristupom, odnedavno se počinje primjenjivati “treći smjer”.
VEZANE VIJESTI
Sjeverna Irska od 16. listopada, a Wales od 23. listopada na dva su tjedna najavili da će zatvoriti srednje škole, da ljudi morati ostajati doma, osim “u vrlo ograničenim slučajevima”, barovi, restorani i većina dućana morat će biti zatvorena… Wilson objašnjava da se ovakvom strategijom namjerava “prekinuti krug” širenja zaraze i na taj način usporiti epidemiju. Vlada Walesa na svojim stranicama objašnjava motiv za ovakav “mali lockdown”; ne toliko zbog broja novozaraženih, nego zbog koeficijenta, famoznog broja “R”, između broja zaraženih u jednom razdoblju i broja zaraženih u drugom razdoblju.
“Broj R je trenutno između 1,1 i 1,4, što znači stalan eksponencijalni rast”, objašnjava se na vladinoj stranici Walesa.
#related-news_0
Clare Wilson objašnjava da je najnoviji koncept “kratkog lockdowna” vrlo blizak tome, te za New Scientist navodi i koje bi bile njegove posebnosti. To bi, piše, bio u pravoj mjeri preventivni lockdown, jer bi se primjenjivao čak i onda dok bi u nekoj zemlji broj zaraženih još uvijek bio relativno nizak.
Teško je reći, objašnjava Wilson, kakav bi točan utjecaj ovakvog lockdowna, očito u trajanju jednog punog dvotjednog samoizolacijskog roka, imao na širenje koronavirusa, ali je jasno da bi se ovakvom mjerom pandemija na određenom prostoru, u nekoj državi, povremeno “resetirala”, da bi se rapidno rušila na vrlo niske razine.
Wilson dalje navodi da bi se ovakve lockdowne tempiralo u doba, primjerice, školskih praznika kako bi se čim više umanjili negativni učinci zaključavanja društva, a već i sama činjenica da bi se znalo kad će lockdown nastupiti i koliko će dugo trajati, značilo bi da se na nj puno bolje mogu pripremiti i građani, bilo financijski bilo psihički, i ekonomija.
#related-news_0
Pa ako bi ugostitelji znali da u dva mjeseca mogu računati s izgubljena dva tjedna kao i to kada će ta dva tjedna nastupiti, objašnjava se, mogli bi se na gubitak svakako bolje pripremiti. Isto vrijedi i za građane u materijalnom dijelu, a u onom psihičkom, definitivno bi trebala biti lakše podnošljiva situacija u kojoj bi građani znali kad i na koliko dugo idu u poseban režim, kao i s kojim ciljem.
Jedna od glavnih loših posljedica lockdowna koje su diljem EU-a vlade raspisivale proljetos, bilo je psihičko zdravlje građana. Upravo utjecaj na mentalno zdravlje građana jedno je od mjesta na koje se osvrće znanstveni rad, još uvijek službeno neobjavljen, a što ga je u svom članku linkala Wilson.
Ona objašnjava da je nešto slično već uradio Izrael, doduše u trenutku kad je došlo do naglog širenja zaraze, ali je bila riječ o ograničenom, unaprijed dogovorenom lockdownu u smislu trajanja, kojega su vlasti produžile za samo jedan tjedan. Izrael sada, objašnjava ona, upravo izlazi iz njega, te će epidemiolozi, znanstvenici, pa i mnoge vlade, sigurno s velikim zanimanjem promatrati učinke ograničenog, dogovorenog, kratkog lockdowna u toj zemlji, kao i u Sjevernoj Irskoj i u Walesu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.