Napokon učinkovito, prirodno rješenje za potenciju i dugotrajan seks, sprej za penis djeluje odmah i satima; prirodan ekstrakt skida 7 kg već u prvom tjednu bez dijeta, vježbanja i nuspojava; biološki aktivne prirodne tvari kod 98 posto ljudi smanjuju ispadanje kose...

Ovakvih i sličnih tvrdnji u oglasima koji su posljednjih godina preplavili naše medije, kako tiskane, tako i internetske, ima cijelo more. Ništa čudno. Obećanja, uglavnom popraćena garancijama o ‘prirodnosti’ i povratu novca, zvuče nevjerojatno dobro, neki će reći čak predobro da bi bila istinita. Koja osoba s viškom kilograma ne bi poželjela smršaviti bez gladovanja i koji muškarac ne bi htio ekspresnu potenciju koja će mu omogućiti svakodnevni seks po tri puta na dan, čak i u poznim godinama. Ima li ičeg važnijeg od dobrog izgleda, dobrog seksa i dobrog zdravlja? A nema medija koji nisu gladni oglašivača, piše Tportal.

Čak i opasni lijekovi opstaju na tržištu!

Čini se da u ovoj simbiozi nema baš ničeg spornog. I nema. Sporno je samo pitanje tko će i kako zaštititi kupce od proizvoda koji nemaju učinkovitost kakva se reklamira, a osobito od onih koji su opasni.

Oglašivači uglavnom tvrde da je najbolje jamstvo povrat novca. No njime se eventualno jamči učinak koji se reklamira, često ni to (jer udio onih koji će se potruditi vratiti proizvode nije velik), ali ne i zaštita od mogućih opasnih nuspojava.

Istraživanje objavljeno u časopisu Journal of the American Medical Association (JAMA) pokazalo je da brojni biljni pripravci i suplementi, čak i oni koji nađu svoj put do ljekarni, najčešće namijenjeni upravo gore navedenim ciljevima te sadrže zabranjene tvari poput anaboličkih steroida ili opasnih droga sličnih amfetaminima. Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) zabranila je prodaju 274 dodatka hrani za mršavljenje samo između 1. siječnja 2009. i 31. prosinca 2012. No samo godinu dana nakon izbacivanja iz ljekarni, dvije trećine njih vraća se na police s drugim nazivima. Ovi podaci pokazuju da FDA vodi težak rat za sigurnost na tržištu suplemenata i alternativnih pripravaka koje samo u SAD-u godišnje uprihođuje oko 33 milijarde dolara.

Ministarstvo nema resursa za otkrivanje svih prijevara

Kada su u pitanju lijekovi, naš zakon je jasan – oni moraju imati odobrenje za stavljanje u promet koje daje Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) ili Europska komisija. A lijekovi moraju proći vrlo zahtjevne testove prije nego što će se naći na tržištu.

Prema MIZ-u, potrošači su načelno zakonski zaštićeni kada je u pitanju oglašavanje i prodaja pseudolijekova koji navodno liječe tumore i slične ozbiljne bolesti, jer je zabranjeno navoditi da imaju ljekovita svojstva ako nemaju odobrenje za stavljanje u promet kao lijekovi, odnosno ako nisu registrirani kao tradicionalni biljni lijekovi. Nadzor nad njihovom prodajom i oglašavanjem provodi farmaceutska inspekcija Ministarstva.

Međutim u MIZ-u ističu da inspekcija nema dovoljno resursa za sustavno pregledavanje internetskih stranica, već djeluje kada uoči takve proizvode ili zaprimi prijavu. Tada se provodi nadzor i poduzimaju se odgovarajuće pravne mjere ukoliko je moguće utvrditi fizičku ili pravnu osobu koja nudi i oglašava takve proizvode. Ukoliko to nije moguće, što je često, predmet se dostavlja MUP-u, piše Tportal.