Lamborghini – od traktora do statusnog simbola

Znanost 14. sij 201610:03 > 13:31
AFP/Eric Piermont

Povijest Lamborghinija veoma slična bajci o čarobnom grahu, tj. gigantskim stablima graha i višemiljunski vrijednom imperiju egzotičnih automobila.

“Čarobni grah” Ferruccia Lamborghinija je, u stvari, predstavljala njegova strast za mehaniku, izvanredna sposobnost popravke automobila koji su ga doveli na vrh sportskog automobilizma i zauvijek mu osigurali mjesto u povijesti automobilske industrije, piše portal Lako do kola.

Ferruccio je rođen 1916. godine u Italiji, a njegov talent prvi je put primijećen još dok je bio dijete. Zahvaljujući igri sudbine, Lamborghini se tokom Drugog svjetskog rata našao na otoku Rodos koji je, u odnosu na kopno, bio veoma mirno mjesto. Glavni posao koji je obavljao bio je popravak motora, a on je to radio jednostavno savršeno i vrlo često izazivao ogromno divljenje kolega. Poštovanje se, naravno, podrazumijevalo.

Po završetku rata, veliki majstor mehanike vraća se u Italiju gdje je, u okolici rodne Modene, pokrenuo vlastiti biznis. Otvorio je malu prodavaonicu motocikala i uz nju moto servis, što se ubrzo pokazalo veoma profitabilnim i pametnim.

Međutim, biznis se naglo raširio u trenutku kada je, zbog velike tražnje za poljoprivrednom mehanizacijom, Lamborghini otvorio pogon za proizvodnju traktora. Ono što je najzanimljivije u ovoj priči je da su traktori u pogonu velikog maga mehanike uglavnom proizvođeni od vojnog otpada, dijelova starih i ostavljenih automobila, vrlo često i polomljenih, jednom riječju – od svakog komada metala koji bi se mogao iskoristiti u proizvodnji.

Pored traktora, Lamborghini širi svoju delatnost i na proizvodnju i popravak sistema za grijanje i klimatizaciju, što je samome brendu donijelo dodatnu kvalitetu, a kompanija je i u ovim ovlastima ostvarila ogroman uspjeh.

Kako je i zašto Lamborghini ušao u proizvodnju automobila

Netko drugi bi, vjerojatno, ostao u biznisu koji se pokazao veoma uspješnim, ali ne i Ferruccio. Veliki poznavateljc mehanike bio je razočaran vodećim talijanskim brendovima, posebno njihovim motorima. A budući da je bio vlasnik Ferarija i Maseratija, Lamborghini je bio veoma dobro upućen u kvalitetu i način proizvodnje automobila.

Tako je Ferruccio odlučio posjetiti Enza Ferrarija i ponuditi mu suradnju, međutim Ferrarijevo ponašanje i nepoštovanje velikog maga mehanike je Lamborghinija samo još više učvrstilo u želji da napravi vlastiti sportski automobil.

Potaknut rivalstvom i velikom strašću, Ferruccio 1963. godine osniva Automobili Lamborghini SpA. Tvornica je napravljena u mjestu Santa Agata nedaleko od Bologne na površini od 90.000 kvadaratnih metara. Radnici za tvornicu koja je izgrađena za samo 8 mjeseci su vrlo brzo pronađeni. Među ljudima koji su ušli u novi tim bili su i najbolji inženjeri i bivši radnici Ferrarija – Giotto Bizzarrini, Giampaolo Dallara i Giampaolo Stanzani.

Ubrzo je razvijen i prvi Lamborghini V12 motor koji je ubrzo postao baza za vrlo uspješan i veliki asortiman vozila koja će ova čuvena fabrika ponuditi.

Modeli Lamborghinija

Prvi model u kojem se ovaj motor našao je sada već čuveni 350 HP. Prototip pod oznakom 350GTV prvi je put prikazan na sajmu automobila u Torinu. Automobil je postao pravi hit i odmah se krenulo s narudžbinama. Nakon ovog modela koji je, po stupanju u masovnu proizvodnju, dobio ime GT, pojavio se model 450 GT u dvije verzije – kao dvosjed i kao četverosjed.

Ova tri modela donijela su sasvim dovoljno financijskih sredstava koja su omogućila razvoj sasvim novog automobila koji će biti prekretnica u povijesti tvornice. Naravno bio je to model Miura. Za Miuru se može reći da je bio veoma “sebičan” auto jer, za razliku od svojih prethodnika, nije bilo ni jednog dijela koji je dijelio s nekim drugim automobilom.

Njegova unikatnost se ogledala od prednje strane i farova, pa sve do zadnjeg branika i za nju najveću zahvalnost duguje Marcello Gandini-ju. Miura je ličila na zvijer nastalu ukrštanjem mehaničkog bika i trkačkog automobila.

Već sljedeći član dinastije Lamborghini sličio je na svemirski brod. Countach je premijerno prikazan na Autosajmu u Ženevi 1975. godine i proizvodio se do 1990. Ovo je bio izuzetno atraktivan i “brutalan” automobil. Međutim, imao je i brojne nedostatke – visok unutrašnji nivo buke kao i veliki problem pri rikvercu, s obzirom na zadnje vjetrobransko staklo koje nije dozvoljavalo baš transparentan pogled nazad. Mogli ste ga parkirati rikvercom samo ako se izvučete kroz prozor i gledate nazad.

Promjena vlasnika zbog financijskih problema

Uprkos prestižu koji je ostvario, Lamborghini je ubrzo ušao u prilične financijske probleme. Nakon usporavanja i opadanja biznisa s traktorima, Lamborghini prvo prodaje većinski paket od 51 posto dionica bogatom švicarskom biznismenu Georges-Henri Rossettiju.

Daljnji problemi vezani za naftnu krizu sredinom 70-ih godina prošlog stoljeća prisilili su talijanskog vlasnika da ostatak dionica proda još jednom Švicarcu – Rene Leimeru. Ubrzo dolazi do bankrota kompanije, ali na sreću, u pomoć dolazi reli tim Walter Wolf, međutim, planovi za kupovinu kompanije su propali odlukom talijanskog suda koji to nije dozvolio jer nije bilo u skladu sa talijanskim zakonima.

Tako vlasnik tvornice 1980. godine postaje Giorgio Mirone. Ovdje postoji jedan kuriozitet, naime – novi vlasnik predložio je Lamborghiniju da mu, za simboličnu sumu, preda vlasništvo nad tvornicom. Interesantno je da je stari Ferrucio prijedlog odbio.

Nakon toga vlasnici kompanije ponovo postaju Švicarci, braća Mimram, ali je oni prodaju Chrysleru 1987. godine. Ferrucio Lamborghini umire 1993. godine, a već naredne 1994. kompanija postaje vlasništvo dvojice Indonežana, Tommy Suhartoa i Setjawan Djodya.

Vlasnik Lamborghinija 1998. godine postaje Audi AG, a Volkswagen grupacija je to i danas.

Lamborghini je, svakako, bio jedan od pionira suvremene automobilske industrije, ali je značajno naglasiti da su u razvoju ovog značajnog brenda sudjelovala i takva imena i tvrtke kao što su Franco Scaglione, Zagato, Mario Marazzi, Bertone, Marcello Gandini, Touring of Milan i ItalDesign.

Autor teksta: Rajko Martinović

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.