Već u sljedećih nekoliko godina temperatura na našem planetu vjerojatno će prvi put prijeći ključnu granicu zagrijavanja, upozoravaju znanstvenici.
Istraživači kažu da sada postoji 66 posto šanse da ćemo do 2027. godine prijeći prag zagrijavanja od 1,5 stupnjeva Celzijusa. Izgledi za to rastu zbog emisija izazvanih ljudskim aktivnostima, ali i fenomena El Niño, koji se očekuje ovog ljeta, prenosi BBC.
Ako globalna temperatura prijeđe tu granicu zagrijavanja, znanstvenici naglašavaju da će prelazak praga biti privremen, iako svejedno zabrinjavajući.
Prelazak tog praga znači da će naš planet biti 1,5 stupanj topliji nego što je bio u drugoj polovici 19. stoljeća, kada su krenule značajnije emisije fosilnih goriva izazvane industrijalizacijom.
Ovaj prag postao je simbol u pregovorima po pitanju klimatske krize. Zemlje su pristale “uložiti napore” kako bi ograničile porast globalne temperature na 1,5 stupnjeva.
Ako bi se taj prag probio svake godine u periodu od desetak ili dvadeset godina, posljedice zatopljenja bile bi značajne: dulji toplinski valovi, intenzivnije oluje i masovni požari.
Ipak, prelazak ove granice u samo jednoj od sljedećih nekoliko godina ne bi značilo da je Pariški sporazum propao. Znanstvenici kažu da još uvijek imamo vremena i možemo ograničiti globalno zatopljenje – ako drastično smanjimo emisije.
Što prelazak granice znači?
Ovaj prag nije direktno mjerilo globalne temperature, već indikator koliko je temperatura Zemlje porasla – ili pala – u usporedbi s dugoročnim globalnim prosjekom.
Desetljećima se vjerovalo da bi zatopljenje od oko 2 stupnja Celzijusa bio prag za opasne posljedice, no 2018. godine značajno su izmijenili procjene, pokazujući da bi prelazak granice zatopljenja od 1,5 stupnjeva moglo biti opasno po život na Zemlji.
Najtoplija godina otkad postoje mjerenja bila je 2016., kada su globalne temperature iznosile 1,28 stupnjeva Celzijusa više od predindustrijskih vrijednosti.
Vjeruje se da će taj rekord uskoro biti srušen – znanstvenici su 98 posto sigurni da će rekord pasti prije 2027. godine.
“Ovo je prvi put u povijesti da smo došli ovoliko blizu rušenja tog praga”, kaže profesor Adam Scaife, čelnik za dugoročno prognoziranje koji prikuplja podatke meteoroloških postaja diljem svijeta.
Istraživači naglašavaju da bi temperature morale ostati na ili iznad granice od 1.5 stupnjeva da bi se moglo reći da je Pariški sporazum propao. Ipak, prelazak ovog praga tijekom samo jedne godine zabrinjavajući je znak da se zatopljavanje ubrzava.
El Niño
Postoje dva ključna elementa – visoke razine emisija ugljika izazvane ljudskim aktivnostima. Razine emisija još uvijek su u porastu, usprkos zabilježenom padu tijekom pandemije koronavirusa.
Drugi, ključni element, pojava je El Niña, meteorološkog fenomena koji će ostaviti globalne posljedice.+
Posljednje tri godine svijetom je prolazio fenomen La Niña, koji je do određene mjere umanjio globalno zatopljenje.
Dodatni porasti temperature koji prate El Niño vjerojatno će sljedeće godine srušiti temperaturne rekorde u svijetu. Ipak, znanstvenici još nisu sigurni u to kada će ovaj fenomen krenuti, ali ni koliko velik će biti.
“Važno je napomenuti da naše prognoze pokazuju poprilično velike amplitude”, kaže profesor Scaife. “No ne možemo dati točne podatke dugoročnije od godine dana. Možda će proći tri ili četiri godine prije nego El Niño donese takve poraste.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare