Prošle godine proljeće i posebno ljeto, s puno sunčanog vremena, po epidemiju covida u Europi značili su to da je širenja zaraze bilo bitno manje, a teško oboljelih puno manje. Virolozi sada upozoravaju da bi se lako moglo dogoditi da je čovječanstvo tu prednost prokockalo.
Direktor Sveučilišne klinike u Essenu Ulf Dittmer izjavio je za DPA da bismo ove godine, umjesto slabljenja epidemije, tijekom proljeća i ljeta mogli platiti cijenu dopuštanja da se virus SARS-CoV-2 toliko širi da se razviju sojevi koji se brže šire i koji su fatalniji. Britanski soj prvi je među takvima u Europi, prema studijama koje se još verificiraju, riječ je o soju s mutacijama koje su mu omogućile da bude puno zarazniji i 55 posto smrtonosniji.
VEZANE VIJESTI
Dittmer je objasnio da je sezonalnost virusa posljedica temperature, vlažnosti zraka i općeg imunološkog stanja čovječanstva, tako i u pandemiji.
“Znamo da kod koronavirusa vrijednost R, odnosno stopa reprodukcije virusa zbog ovih faktora na proljeće i ljeti znatno pada. I to najmanje za faktor 0,5, a moguće čak i više”, kazao je i ubrzo donio vrlo lošu vijest.
Nazvavši takvu sezonalnost našom prednosti, kazao je:
“Prednost koju smo imali uslijed sezonalnih efekata, mogla bi požderati veća zaraznost mutiranih sojeva.”
Augsburger Allgemeine oko njegove izjave napravio je analizu s izjavama još nekoliko najistaknutijih virologa Njemačke.
Christian Drosten, glavni virolog berlinske bolnice Charite, kazao je da smo “onako opušteno ljeto 2020.” imali vjerojatno zato što smo u Europi prethodno, u kritičnom početnom dijelu epidemije epidemiološkim mjerama uspjeli drastično srušiti brojke novozaraženih. Tek na to, nastavio se utjecaj onih faktora koje je naveo Drosten, citirao ga je Augsburger Allgemeine iz članka u Der Spiegelu prije nekoliko dana. Dokaz za to Drosten je našao u pukoj činjenici da su u Španjolskoj brojke divljale i ljeti.
Virologinja Stephanie Pfänder s Ruhrskog sveučilišta Bochum objasnila je da je loša vijest po viruse već i pojačano ultraljubičastvo zračenje koje virusu oštećuje njegov RNK, deaktivirajući ga.
VEZANE VIJESTI
Augsburger Allgemeine navodi i ono što je Institut Robert Koch utvrdio, da je ona verzija koja je u Europi bila prisutna ljeti, naočigled gubila sposobnost širenja. No, s unošenjem mutacija u ovu kombinaciju virolozi su zabrinuti da bi se stvari mogle promijeniti.
Saša Ceci, fizičar s Instituta Ruđer Bošković, objasnio je jutros za N1 u Novom danu mehanizam kojim je čovječanstvo u ovoj pandemiji kumovalo tome da koronavirus, umjesto da akumulira takve mutacije koje bi ga sve više slabile, nakuplja mutacije koje su ga ojačale.
Objasnio je da se u epidemijama inače događalo to da su ljudi masovno pazili na virus koji se širio, pri čemu su najteže oboljele izolirali, intenzivno na taj način otežavajući najgore mutacije da se slobodno šire. Vremenom je selekcija učinila svoje, objasnio je dalje, te su se širile sve slabije i slabije mutacije do konačnog gašenja epidemije. Sada se, nasuprot tome, iz niza razloga u pojedinim državama u određenim trenucima dogodilo to da je virusu dopušteno da se slobodno širi.
To je pak značilo da će se sojevi s mutacijama koje virus osnažuju, širiti slobodno, što dovodi do njihovog prevladavanja, odnosno procesa na čijem kraju se nalazi selekcija najbrže širećih i najsnažnijih mutacija kod virusa. Kao primjer je naveo britanski soj, što onda otvara mogućnosti o kojima je za DPA govorio virolog Dittmer.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!