Donosimo jutarnju analizu naše Nataše Božić.
Oporba je pokrenula zaključak za razrješenje glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj Šipek zbog onoga što je otkriveno u porukama koje je ona razmjenjivala s Josipom Rimac.
Ono što je stajalo u tim porukama možda samo po sebi nije toliko sporno, otkriveno je da su njih dvije komunicirale o nekoj vrsti odnosa između Grada Knina i Republike Hrvatske vezano uz zemljišta, ono što je sporno jest činjenica da u jednom trenutku u Saboru glavna državna odvjetnica na direktno pitanje Nikole Grmoje je li komunicirala s Josipom Rimac oko slučaja Vjetroelektrane odgovorila – ne i pritom još dodala da je s njom komunicirala samo u trenucima dok je ona obavljala funkciju gradonačelnice Knina. Poruke koje su potom izašle u javnost pokazale su da to nije točno, da su se njih dvije sastajale i komunicirale kad je Rimac već bila na poziciji državne tajnice u Ministarstvu uprave i da je na jednom od sastanaka bilo riječi i o slučaju Vjetroelektrane. Dakle, glavna državna odvjetnica nije govorila istinu, i to je sporno.
Premijer Andrej Plenković nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a odbio je inicijativu oporbe koja će zaključkom u Saboru tražiti da Vlada razriješi glavnu državnu odvjetnicu, dao je jasno do znanja da ona unatoč primjedbama i vladajuće stranke na njen rad i dalje uživa njegovo povjerenje i da Vlada na taj pritisak oporbe neće pristati.
Ono što je zanimljivo što je Plenković rekao jest najava da će se promijeniti Zakon o kaznenom postupku da bi se, kako on kaže, spriječilo curenje, dilanje informacija iz spisa i iz istraga. Ovakva najava pogotovo je zanimljiva jer dolazi nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a. Očito je vladajuća stranka pritisnuta brojnim aferama koje proizlaze iz spisa i iz mobitela Josipe Rimac raspravljala o tome kako se politički zaštititi od toga. Ne znam jesam li možda nešto prespavala, je li promijenjen Ustav ili pravni poredak Republike Hrvatske, pa je HDZ postao dio zakonodavnog procesa Republike Hrvatske, ali, evo, premijer sada nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a najavljuje da će se mijenjati Zakon o kaznenom postupku i spriječiti curenje informacija.
Prije nekoliko dana ministar pravosuđa rekao je da radna skupina HDZ-a priprema prijedlog zakona.
Ono što je činjenica kad je riječ o Zakonu o kaznenom postupu i tajnosti istrage jest da je ona ukinuta 2014. godine kad smo imali istu ovu raspravu koliko podaci koji se u javnosti objavljuju iz spisa štete okrivljenicima i istragama i tada je i pod pritiskom i direktivama Europske unije promijenjen zakon jer je jasna praksa i Europskog suda za ljudska prava i svih relevantnih europskih institucija da tajnost istrage ne može i ne smije biti prepreka da javnost kontrolira rad istražnih tijela.
Curenje podataka, kako naziva Plenković, zapravo nije to. Naime, kad novinari objavljuju podatke iz spisa, radi se o objavljivanju podataka koji su u istragama već dokazni materijal, ne radi se o tome da je nešto procurilo u fazi izvida. Curenje podataka bilo bi kad nešto u toj prvoj fazi izvida procuri i kad istraga na taj način bude kompromitirana. Onaj tren kad je istraga službeno pokrenuta, znači da kod suca istrage postoje osnovane sumnje i ono što mediji objavljuju nešto je što je dokazni materijal.
Prema tome, to ne treba štetiti nikome, to je propitivanje javnosti i kontroliranje istražnih institucija od strane javnosti. Što su te institucije transparentnije, tim je povjerenje veće.
Plenković želi taj kotač povijesti vratiti na situaciju koja je bila prije 2014., a na isti način su čelnici HDZ-a postupali kad se provodila istraga protiv Ive Sanadera i kad su mediji objavljivali podatke iz spisa i tada je vrh HDZ-a, kojem je na čelu bila Jadranka Kosor i moćni Vladimir Šeks, tražili od USKOK-a da propituju novinare tko su im izvori, govorilo se da to šteti stranci i da je politički opstruirana. Nekako imam deja vu kad Plenković na isti način govori ovo što sada objavljujemo u medijima.
Valjda je jasno da postoji potpuni interes javnosti da zna ako su neki najviši dužnosnici vladajuće stranke bili upetljani u afere u kojima se sada ne samo vrše istrage, nego su podignute i optužnice. Kad je riječ konkretno o ovim porukama koje su razotkrile da je AP znao za sastanke i nabavku softvera, koje je inkriminiralo europsko tužiteljstvo, moram napomenuti da je lani u prosincu dignuta optužnica, to nisu podaci iz istrage, to su podaci iz optužnice koja je već podignuta. Ovo čini se da je panični pokušaj političara da zaštite svoju poziciju i da je to jedini interes koji se štiti, niti interes okrivljenika ni javnosti ne bi se zaštitio proglašenjem tajnosti istrage.
U fazi istrage ne da ne zna nitko za to nego znaju svi osumnjičenici, svi njihovi odvjetnici, svi ljudi u USKOK-u i Državnom odvjetništvu, vrlo često i vježbenici odvjetničkih ureda. Prije dvije godine odvjetnici Tomislava Tolušića i Josipa Aladrovića žalili su se na to da cure podaci iz spisa, DORH im je rekao da istraga nije tajna, ona je nejavna, što znači da novinar ne može prisustvovati ispitivanju, ali ne znači da je tajna i da se dijelovi spisa ne mogu objavljivati. Sličan je stav zauzela i Zlata Đurđević, koja ističe da je javnost istrage upravo garant transparentnosti i povjerenja u istražna tijela u Republici Hrvatskoj.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare