Oko 110.000 Zagrepčana bez kanalizacije. Ovo su četvrti koje najlošije stoje

Luka Stanzl/PIXSELL/ILUSTRACIJA

Da je sustav vodoopskrbe i odvodnje u glavnom gradu, u kojem inače živi oko petine stanovništva cijele Hrvatske, u lošem stanju podsjete nas svako malo vijesti o pucanju cijevi. Osim toga, potvrdio je to u više navrata i sam gradonačelnik Tomislav Tomašević, koji je to naveo i kao argument prilikom nedavne najave poskupljenja računa za vodu najavljujući ulaganja upravo u taj segment. Međutim, problem starih cijevi nerijetko zasjenjuje jedan drugi važan problem zagrebačke Vodoopskrbe i odvodnje (VIO).

Kako doznajemo u VIO-u, danas u gradu Zagrebu priključenost na javnu vodoopskrbu iznosi otprilike 97 posto, a na javnu odvodnju otprilike 86 posto. Iako na prvi pogled to možda nekima izgleda kao dobra pokrivenost, kada to pretočimo u konkretne brojke postaje jasno da u 21. stoljeću oko 110.000 stanovnika Zagreba nema priključak na javnu odvodnju, dok oko 23.000 Zagrepčana nema priključak na javnu vodoopskrbu.

Gradske četvrti s najmanjim brojem priključenosti na sustav javne odvodnje su Novi Zagreb-Zapad, Brezovica, Sesvete.

Što se čini po ovom pitanju?

Važno je napomenuti da je loše stanje s vodoopskrbom i odvodnjom rezultat višegodišnjeg zanemarivanja, što je grijeh prošle vlasti koja je Zagrebom upravljala čak 20 godina. Dok se na prošlost ne može utjecati, na sadašnjost i budućnost itekako može pa smo provjerili kakvi su trenutni planovi VIO-a.

Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. svakodnevno ulaže napore za postizanje postavljenih ciljeva, kako izgradnje nove mreže tako i održavanja postojeće, a u svrhu osiguranja kvalitetne javne vodoopskrbe i odvodnje svakog kućanstva. Navedeno se realizira kroz Višegodišnji program građenja vodnokomunalne infrastrukture”, kazali su nam u VIO-u pa dodali:

“U Višegodišnjem programu građenja nalazi se otprilike 450 investicija ukupne financijske vrijednosti 3,5 milijardi kuna i raznih faza gotovosti: od projektnog zadatka, idejnog i glavnog projekta, ishođenih lokacijskih dozvola, riješenih imovinsko pravnih poslova, ishođenih građevinskih dozvola te u konačnici ugovorenih radova, radova u tijeku i netom završenih radova.”

Iz VIO-a ističu da je za realizaciju projekta u potpunosti potreban višegodišnji rad na svakom projektu – od ideje, nabave, ishođenja potrebnih dozvola te na kraju izvođenja radova i priključenja.

“Godišnje se u Višegodišnji plan građenja putem Plana nabave za tu godinu uvrsti otprilike 60 novih investicija“, kažu iz VIO-a.

Napominju i da većinu financijske vrijednosti Višegodišnjeg programa građenja nosi “Projekt Zagreb” s iznosom od 2 milijarde kuna:

“Svrha projekta je poboljšanje operativnih učinkovitosti i proširenje mreže odvodnje i vodoopskrbe. Ciljevi projekta su smanjenje učestalosti kvarova, smanjenje gubitaka u sustavu te smanjenje potrošnje električne energije, povećanje broja stanovnika s pristupom javnoj vodoopskrbi, povećanje priključenosti stanovništva na sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje.”

VIO trenutno priprema Izradu studije izvodljivosti, studije o utjecaju na okoliš i aplikacije za prijavu projekta ‘Projekt Zagreb’ za sufinanciranje iz EU fondova.

“Očekujemo da ćemo unutar roka od 12 mjeseci biti spremni aplicirati Projekt na ograničeni poziv Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te izvesti sve planirane radove u periodu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.”, zaključuju iz VIO-a.

Među planiranim investicijama istaknuli su tri duljinom najznačajnije:

– izgradnja javnih kanala Lučko i Ježdovec, GČ Novi Zagreb Zapad
– izgradnja kanalizacijske mreže na slivu potoka Ograja, GČ Novi Zagreb zapad i GČ Brezovica

– izgradnja kanalizacijske mreže naselja Kupinečki Kraljevec, GČ Brezovica.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.