Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec ostaje na svojoj funkciji nakon glasovanja o interpelaciji u kojoj ga je oporba među ostalim optuživala da je kriv za "sabotažu" arbitražnog sporazuma s Hrvatskom i "fijasko" tog postupka iz kojega je Hrvatska izašla, ali i za niz drugih pogrešaka u vanjskoj politici.
Na kraju 16-satne parlamentarne rasprave koja je trajala do ranih jutarnjih sati u četvrtak je za ostanak Erjavca glasovao 51 zastuupnik vladajuće koalicije, a za njegovo razrješenje 20 zastupnika oporbe.
Zastupnik demokršćanske Nove Slovenije (NSI) Matej Tonin kazao je u raspravi da je Erjavec neodgovornim izjavama doveo do prekida arbitražnog postupka i da je morao odstupiti s tog mjesta odmah nakon što su u lipnju prošle godine objavljeni tajni razgovori tadašnjeg slovenskog arbitra Jerneja Sekoleca i službenice Erjavčeva ministarstva Simone Drenik, ali da to nije učinio nego da je na njih pokušao prebaciti odgornost za “arbitražni fijasko”.
Erjavec je kazao da je interpelacija oporbe protiv njega politički pamflet bez temelja i da je radio u interesu Slovenije.
Što se tiče arbitraže iz koje je Hrvatska izašla, Erjavec je kazao da se nada da će arbitraža još ovaj mjesec donijeti odluku da se postupak nastavlja i rezultirati presudom o graničnom prijeporu.
Sjednica je na zahtjev oporbe jednim dijelom bila zatvorena kako bi podnositelji interpelacije predstavili dokumente koji navodno dokazuju Erjavčevu odgovornost za slabu vanjsku politiku, a imaju oznaku tajnosti.
Erjavca je na zasjedanju branio i premijer Miro Cerar, te zastupnici triju stranaka vladajuće koalicije.
Osim za postupke tijekom arbitraže, oporba tvrdi da je Erjavec odgovoran i za konačni rezultat spora o dugovima Ljubljanske banke štedišama u Hrvatskoj i BiH koji po presudi Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu moraju biti vraćeni iako bi – po stajalištima koja je Slovenija zastupala – trebali biti uključeni u postupak sukcesije bivše Jugoslavije, ali i za druge navodne loše poteze u vanjskoj politici.
Erjavcu su kao pogrešne navodili i prerane najave da će Slovenija priznati samostalnu Palestinu, prekasne reakcije u izbjegličkoj krizi, te navodni klijentelizam u kadrovskoj politici u njegovu ministarstvu.
