Srbija će, poslije službeno objavljenih rezultata izvanrednih parlamentarnih izbora, u roku od 30 dana dobiti novi parlament, a s većinom od 131 zastupnika premijer Aleksandar Vučić može sam formirati vladu koja se očekuje prije kraja lipnja.
Republičko izborno povjerenstvo bi u sljedećih 10 dana trebalo i službeno dodijeliti mandate listama stranaka i koalicijama koje su izborile jedno od 250 zastupničkih mjesta u Skupštini Srbije. U odnosu na prethodne izbore 2014. godine, na kojima je prolaz u parlament dobilo sedam lista, od kojih tri manjinske, Skupštinu Srbije sad će činiti predstavnici 12 lista, uključujući i pet lista nacionalnih manjina kojima uvjet nije bio izborni prag od pet posto glasova.
VEZANE VIJESTI
Najviše mandata osvojila je koalicija “Srbija pobjeđuje”, okupljena uz vladajuću Srpsku naprednu stranku (SNS) premijera Aleksnadra Vučića, koja će u parlamentu imati 131 zastupnika, odnosno natpolovičnu većinu i dovoljno da sama formira vladu. Vučić je uz slogan “Budućnost u koju vjerujemo“ 2014. godine osvojio 48,35 odsto glasova i 158 mandata, dok je sa s listom “Srbija pobeđuje“ dobio 0,10 odsto glasova manje, ali čak 31 zastupnika manje, s obzirom na to da će skupštinski kolač sad dijeliti više stranaka i koalicija nego 2014.
Vučićeve naprednjake slijede njihovi sadašnji partneri u aktualnoj vladi – socijalisti Ivice Dačića s 29 mandata, ali ih ni taj izborni rezultat ni dosadašnja suradnja ne kvalificiraju kao mogućeg sudionika u diobi vlasti jer su naprednjaci i socijalisti u posljednje vrijeme, pa i u kampanji, razmijenili brojne oštre primjedbe i optužbe.
Još prije izbora 24. travnja, Vučić je, najavljujući da će “biti ozbiljnih promjena u Srpskoj naprednoj stranci i vladi ako pobjedi na izborima”, rekao kako će “dati sve od sebe da dođe do promjena koje su neophodne za bolje, snažnije, energičnije funkcioniranje vlade”, te poručio i da će “veoma teško” ponovno praviti koaliciju Dačićem. „Mi nemamo isti odnos prema foteljama -njemu je fotelja život, a meni je život Srbija. U pravom smislu riječi“, rekao je Vučić tijekom kampanje, a po završetku izbora najavio je formiranje vlade poslije 28. svibnja, kad bi naprednajci trebali održati izvanrednu skupštinu svoje stranke.
Vučiću je, ako se može suditi po dosadašnjim najavama, sužen izbor za potencijalne poslijeizborne koalicijske partnere među strankama i koalicijama koje su ušle u parlament, a najviše šansi zasad imaju vojvođanski Mađari – SVM Ištvana Pasztora. Posve je sigurno da na diobu vlasti ne može računati Vučićev politički mentor iz 90-ih i s početka 2000-ih godina, Vojislav Šešelj, čija je Srpska radikalna stranka (SRS) nakon ovih izbora treća po broju osvojenih mandata – 22 uz 8,1 posto osvojenih glasova.
Radikali su se tako, poslije četiri godine, vratili u parlament, poglavito zahvaljujući činjenici da im je rejting porastao nakon što je njihovom vođi Haški tribunal puhnuo snažan vjetar u leđa oslobađajućom, premda nepravomoćnom, presudom koja se podudarila s početkom izborne kampanje u Srbiji. U Skupštni Srbije će, kao debitanti, sjediti zastupnici Pokreta Dosta je bilo, nekadašnjeg Vučićevog ministra gospodarstva Saše Radulovića koji je, poslije neuspjeha na izvanrednim izborima 2014. ove godine uspio prijeći izborni prag s 6,02 posto glasova što mu je donijelo 16 mandata.
S istim brojem zastupnika i osvojenih glasova – 6,02, ulazak u parlament izborilli su i demokrati (DS) Bojana Pajtića, donedavno najjača oporbena stranka. Pajtić je uz DS za ove izbore koalicijski vezao i stranke donedavnih članova DS – Zorana Živkovića (Nova stranka) i Dušana Petrovića (Zajedno za Srbiju), te vojvođanske Hrvate (DSHV) s kojima će dijeliti osvojene mandate.
Lista oko DS-a je, u usporedbi s izvanrednim izborima 2014. godine, dobila 0,01 posto manje glasova, ali i tri mjesta manje, dok je povratak u parlament osigurao nekadašnji član DS, danas vođa Libralno-demokratske partije (LDP) Čedomir Jovanović, udruživši se s nekdašnjim predsjednikom Srbije Borisom Tadićem (Socijaldemokratsks stranka – SDS) i Nenadom Čankom (Liga socijaldemokrata Vojvodine – LSV). Koalicija SDS-LSV-LDP osvojila je 5,02 posto glasova što joj je donijelo 13 mandata, koliko će ih imati i konzervativno-desničarska koalicija DSS-Pokret Dveri Sande Rašković Ivić i Boška Obradovića.
Poslije preliminarnih rezultata na temelju oko 98 posto prebrojanih glasova koalicija DSS-Dveri bila je prošlog tjedna ispod izbornog praga za samo jedan glas, ali je ponavljanjem izbora na 15 biračkih mjesta 4. svibnja i uz potporu većine oporbenih stranaka koje su tražile ponavljanje glasovanja, uspjela prijeći prag i s 5,04 osvojenih glasova dobila 13 mandata. Mjesta u parlamentu dobile su i manjinske liste – Savez vojvođanskih Mađara Ištvana Pasztora (4), SDA Sandžaka Sulejmana Ugljanina (2), Bošnjačka demokratska zajednica Sandžaka Muamera Zukorlića (2) i Zelena stranka slovačke nacionalne manjine (1) i Partija za demokratsko djelovanje Albannaca s juga Srbije (1).
Prema Ustavu Srbije, prvu sjednicu novog saziva parlamenta zakazuje predsjednik Narodne skupštine iz prethodnog saziva, a ta sjednica mora biti održana najkasnije 30 dana od službenog proglašenja konačnih rezultata izbora, dakle do 15. svibnja. Proces formiranja vlade treba biti okončan najkasnije 90 dana poslije konstituiranja parlamenta, ali se očekuje da će Srbija novu vladu dobiti prije kraja lipnja.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
