Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović najavila je u četvrtak u Neumu da će Hrvatska pojačati diplomatske napore kako bi se dogradio Daytonski mirovni sporazum i spriječili vanjski utjecaji u BiH i širem susjedstvu.
“Snažno ćemo diplomatski djelovati prema međunarodnoj zajednici s ciljem dogradnje Daytonskog sporazuma, osiguranja stabilnosti BiH i šireg susjedstva te sprječavanja vanjskih utjecaja”, rekla je Grabar-Kitarović na znanstvenoj konferenciji.
Govorila o porastu ekstremističkih zajednica
Dodala je da Hrvatska očekuje žurno donošenje novog izbornog zakona koji će jamčiti ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda, novog statuta grada Mostara i provedbu demokratskih izbora u tom gradu.
Ocijenila je da je “puzajućim” izmjenama Daytonskog sporazuma i odlukama visokih međunarodnih predstavnika “ugrožena konstitutivnost i ravnopravnost Hrvata u BiH”.
“U dva navrata Bošnjaci su izabrali hrvatskog predstavnika u Predsjedništvo BiH. BiH je izložena novim izazovima posebno međunarodnog terorizma te prijetećoj migrantskoj krizi. Raste broj ekstremističkih zajednica. U Republici Srpskoj gotovo da nema povratka prognanika i izbjeglica, a u Federaciji BiH nastavlja se majorizacija Hrvata“, dodala je.
Smatra da međunarodna zajednica pasivno promatra
Grabar-Kitarović smatra da međunarodna zajednica pasivno promatra te pojave u susjednoj državi. “One uz jačanje separatističkih težnji snažno utječu na ravnopravnost Hrvata u BiH. Ne smijemo zatvarati oči pred ovim činjenicama“, istaknula je.
Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović istaknuo je kako Hrvati u BiH najsnažnije zagovaraju približavanje Europskoj uniji i NATO-u, želeći u tom procesu ostvariti jednakopravnost.
“Europski i euroatlantski put nema alternative. Hrvati jesu predvodnici i nitko nas na tome putu neće zaustaviti. Želimo status kandidata u EU do kraja ove godine i aktiviranje akcijskog plana za članstvo s NATO (MAP)“, rekao je Čović.
Ocijenio je da su Bošnjaci i Srbi zadovoljni sa sadašnjim stanjem i činit će sve da uspore i odgode taj put za pet do deset godina kako bi “riješili problem Hrvata kojima bi bila namijenjena sudbina nestanka”. “To neće ići tako”, ustvrdio je Čović.
U Neumu je u četvrtak počela dvodnevna konferencija koja je podijeljena u tri panela – o povijesti, kulturi, jeziku i obrazovanju Hrvata, europskom putu BiH te o ustavnoj i institucionalnoj jednakopravnosti Hrvata.
