Ne smije biti diskriminacije pri zapošljavanju s obzirom na trudnoću ili obiteljske obaveze - nalažu to u BiH entitetski zakoni o radu. No, u praksi, sasvim drugačije - trudnoća i majčinstvo "kažnjavaju se otkazom".
Drugi par cipela su naknade za porodilje. Svaki kanton u Federaciji sam odlučuje o njegovoj visini. Pri tome, ta visina ne prati trend povećanja životnih troškova. Istražili smo – da li bi ekonomsko oslabljivanje žena moglo ugroziti natalitet?
“Ja sam zaista razočarana što sam ostala tad bez posla; što nikad nisam imala ni marke porodiljnog, iako sam radila. Ali ovo je mali grad i ja želim raditi. Ali ako bih ja to sve javno učinila, nikad se više ne bih zaposlila. To je nažalost tako” – ovako počinju, ali ne završavaju svoju priču žene otpuštene tijekom trudnoće ili nakon poroda zbog straha od posljedica. Ne žele ni pred kamere. Ne s identitetom.
“Prvih 6 mjeseci sam bila primljena preko Federalnog zavoda za zapošljavanje, koji je poslodavcu uplaćivao doprinose za mene. On je bio dužan samo isplaćivati plaću. Nakon toga je krenuo moj ugovor na neodređeno. U šestom mjesecu sam dala prijedlog za napredovanje, nešto novo da učinmo, a on je rekao: ‘O tome si trebala razmišljati prije nego što si ostala trudna'”, priča nam sugovornica čiji identitet je poznat redakciji N1.
Slučaj čeka sudski epilog.
Zakoni o radu oba entiteta su jasni. Poslodavac ne može odbiti zaposliti ženu jer je trudna. Niti joj zbog trudnoće ili porodiljnog dopusta može dati otkaz. Zakon zabranjuje diskriminaciju s obzirom na obiteljske obaveze. Ali – zakon se i krši.
I to na štetu žena. Sve više otpuštenih trudnica i rodilja za pomoć moli Udruženje “Žene ženama”:
“Doista, veliki broj trudnica nam se javio. Ne samo da ispričaju slučaj da su bile jedna u nizu žena koje su dobile otkaz po saznanju da su ostale trudne ili po rođenju djeteta. Po povratku s porodiljnog poslodavac ih nije htio zadržati”, kaže nam Lejla Arnaut, projekt koordinatorica Udruženja “Žene ženama”.
U FBiH se posebna bitka vodi za porodiljne naknade. Poslodavac ih nije dužan isplaćivati. Svaki kanton ima svoja pravila; odlučuje o tome koji će postotak isplaćivati ženi, od plaće koju je imala prije poroda.
“Mi nemamo krovnog zakona koji regulira to pitanje. Mi želimo kroz naše kampanje da se krovni zakon donese i da se zakon spusti na kantone i tako će svi kantoni biti dužni primjenjivati taj isti zakon”, dodaje Arnaut.
U Republici Srpskoj, poslodavci imaju mogućnost da im Javni fond za dječiju zaštitu refundira naknade isplaćene rodiljama. Problem nastaje kada te refundacije kasne, pojašnjava sugovornica. Prosječna Bosanka i Hercegovka u životu rodi dvoje djece, podatak je posljednjeg popisa. Ako ekonomsko slabljenje žena utječe na stopu nataliteta, nameće se pitanje – kome država i poslodavci pripremaju budunćnost?
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
