Med je jedinstven proizvod koji se zbog izuzetnih svojstava koristi kao hrana i kao lijek. Sve je manje kvalitetnog meda ne tržištu susjedne Srbije, a sve više proizvoda sumnjivog porijekla i kvalitete, zbog čega se nadležne državne službe ne uspijevaju izboriti s krivotvoriteljima.

Međutim, sve je manje kvalitetnog meda ne tržištu susjedne Srbije, a sve više proizvoda sumnjivog porijekla i kvalitete, zbog čega se nadležne državne službe ne uspijevaju izboriti s krivotvoriteljima.

“Krivotvorenje se najčešće radi tako što se u med dodaje šećerni sirup”, rekla je Radiju Slobodna Europa profesorica na Kemijskom fakultetu u Beogradu Dušanka Opsenica. Ona je navela da se uzorci meda gotovo svakodnevno analiziraju, posebno u vrijeme pojačanih kontrola tržišta poput akcije veterinarske inspekcije Ministarstva poljoprivrede koja je u tijeku.

“Prvi rezultati ukazuju na poražavajuće stanje. U nekim slučajevima, u bočicama s medom pronađeno je 60, pa i 70 posto šećernog sirupa. Ima uzoraka u kojima meda nema niti u tragovima”, rekla je Opsenica.

Prema njenim riječima, zbog strogih kontrola lažni med gotovo je nemoguće plasirati na europsko tržište.

Prema propisima u Srbiji, med se označava u skladu s Pravilnikom o kvalitetu meda i drugih proizvoda pčela. U deklaraciji se navodi je li med prema porijeklu cvjetni (nektarni) ili medljikovac, zatim prema načinu proizvodnje (u saću, cijeđeni, prešani, filtrirani i drugo).

Ako je riječ o mješavini meda, potiče li iz zemalja EU ili zemalja koje nisu članice Unije.

Med koji se stavlja u promet, prema Pravilniku uz ostalg, ne smije sadržavati organske i neorganske primjese nesvojstvene medu.

Sredinom veljače, na inicijativi SPOS-a, pokrenuta je velika kontrola kvalitete meda na srpskom tržištu.

Prema najnovijim izvještajima Svjetske pčelarske organizacije u posljednjem desetljeću zabilježen je nagli rast falsificiranog meda. U Australiji je 2018. godine otkriveno da je gotovo polovica prodanih količina meda u toj zemlji bila falsificirana, što znači da je med bio pomiješan s nečim drugim.

Nedopušteni šećeri su, prema istraživanju iz 2016. godine, pronađeni u svakom desetom uzorku meda u Europi. Istraživanje je provedeno kao odgovor na izvještaj Europskog parlamenta o falsificiranoj hrani, prema kojemu je med zauzeo šesto mjesto, prenio je portal Euractiv u rujnu 2017.

Europa pojede više meda nego što proizvede i okreće se uvozu iz Kine, piše u istom tekstu Euroactiv.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.