Većina latinoameričkih zemalja priznala je čelnika oporbe Juana Guaida za privremenog predsjednika Venezuele, slijedeći primjer SAD-a, a među malobrojnim iznimkama izdvojili su se Meksiko, Kuba i Bolivija.
Predsjednik venezuelanskog parlamenta Juan Guaido objavio je u jeku protuvladinih prosvjeda širom zemlje da privremeno preuzima predsjedničke dužnosti.
SAD je odmah priznao Guaida za privremenog predsjednika, na što je venezuelanski predsjednik Nicolas Maduro odgovorio prekidom diplomatskih odnosa s Washingtonom.
Madurov drugi predsjednički mandat započeo je 10. siječnja, nakon pobjede na izborima održanim u svibnju prošle godine, koje su mnogi u svijetu, uključujući Europsku uniju, proglasili nedemokratskima.
Otada je venezuelanski predsjednik izložen sve snažnijem međunarodnom pritisku da podnese ostavku.
“Imperijalistička vlada Sjedinjenih Država vodi operaciju sa ciljem nametanja.. marionetske vlade” koja će opsluživati interese Washingtona, naglasio je predsjednik Venezuele u današnjem govoru pred brojnim okupljenim pristašama.
VEZANA VIJEST
Američki državni tajnik Mike Pompeo odgovorio je da Maduro nije ovlašten protjerivati američke diplomate. “Sjedinjene Države ne priznaju Madurov režim kao vladu Venezuele”, istaknuo je Pompeo u priopćenju.
Američki predsjednik Donald Trump prethodno je izjavio da Guaidu “službeno priznaje” status privremenog predsjednika, nazvajući nacionalnu skupštinu “jedinim legitimnim tijelom vlasti”.
Organizacija Američkih Država (OAD) također je priznala Guaida, kao i Brazil, Kolumbija, Čile, Argentina, Gvatemala, Paragvaj, Ekvador, Peru i Kostarika.
Na Madurovu su pak stranu stale ljevičarske vlade Kube i Bolivije, osuđujući “imperijalističke” poteze koji smjeraju na njegovo svrgavanje.
Meksiko je pak pod novim ljevičarskim predsjednikom Andresom Manuelom Lopezom Obradorom poručio da neće zauzimati stranu u sukobu u Venezueli. Osudili su ujedno vanjsku podršku oporbenom čelniku kao kršenje suvereniteta Venezuele.
“Meksiko nije dio tog pokušaja zauzimanja strana i poticanja određenog oblika interne intervencije”, kazao je u televizijskom intervju predsjednikov glasnogovornik Jesus Ramirez.
Meksiko se pod Lopezom vratio tradicionalnoj vanjskoj politici neuplitanja u unutarnja pitanja drugih država.
“Ustrajemo u poziciji neutralnosti i neuplitanja u sukob u Venezueli”, dodao je Ramirez.
Kubanski ministar vanjskih poslova Bruno Rodriguez kazao je da pak da Havana podupire Madura u suzbijanju “pokušaja državnog udara”. “Suverena volja venezuelanskog naroda nadvladat će imperijalističku intervenciju”, napisao je Rodriguez na Twitteru.
Bolivijski predsjednik Evo Morales izrazio je solidarnost s Venezuelom “u ovim odlučujućim trenucima, u kojima kandže imperijalizma ponovno pokušavaju zadati smrtni udarac demokraciji i samoodređenju naroda Južne Amerike… Nikada nećemo biti straćnje dvorište SAD-a”, naglasio je Morales.
U Bruxellesu “vrlo pozorno” zbivanja u Venezueli, poručujući preko glasnogovornice povjerenice za vanjsku politiku Federice Mogherini da su “u kontaktu s državama-članicama i partnerima”.
Vojska je u međuvremenu stala na stranu predsjednika Madura a Vrhovni sud upozorio je nacionalnu skupštinu da je prekršila ustav i da su njezine odluke nevažeće.
“Očaj i netolerancija napadaju mir nacije”
Venezuelanska vojska lojalna je predsjedniku Nicolasu Maduru, poručio je ministar obrane Vladimir Padrino a vrhovni sud upozorio je nacionalnu skupštinu da je prekršila ustav nakon što se Juan Guaido proglasio privremenim predsjednikom Venezuele.
“Očaj i netolerancija napadaju mir nacije”, objavio je Padrino na Twitteru.
“Mi, vojnici domovine, ne prihvaćamo predsjednika nametnutog u sjeni opskurnih interesa”, istaknuo je venezuelanski ministar obrane. Time je aludirao na Juana Guaida, predsjednika nacionalne skupštine koji se proglasio privremenim predsjednikom na valu protuvladinih prosvjeda, organiziranih u srijedu širom zemlje.
Guaido je obećao amnestiju vojnicima koji pomognu u svrgavanju predsjednika Madura.
Venezuelanska vojska poručila je pak da ostaje uz predsjednika Madura unatoč pobuni ograničenog opsega koju je vlada – kako tvrdi – osujetila početkom tjedna.
Vojska “brani naš ustav i jamči nacionalni suverenitet”, istaknuo je ministar obrane.
Vrhovni sud upozorio je pak nacionalnu skupštinu da je prekršila ustav i da su njezine odluke nevažeće. Sud je zatražio od tužitelja da podignu tužbe protiv zastupnika.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook| Instagram
