Rastrgani između Rusije i Europske unije i podijeljeni u vezi smjera kojim bi zemlja trebala krenuti, Moldavci u nedjelju izlaze na birališta kako bi izabrali novi saziv parlamenta, pod budnim okom Kremlja.

Moldaviju, jednu od najsiromašnijih zemalja u Europi zajedno s Ukrajinom, od proglašenja neovisnosti od Sovjetskog Saveza 1991. neprestano potresaju političke krize, a mora se nositi i sa zamrznutim sukobom u Pridnjestrovlju, proruskom separatističkom teritoriju na istoku zemlje koji joj se oteo kontroli. Moldavci u nedjelju biraju na četiri godine 101 zastupnika svojeg jednodomnog parlamenta. Prvi put, izborni model je mješovit, kombinirajući proporcionalan sustav s većinskim.

Po anketama, u vodstvu je Socijalistička stranka predsjednika države Igora Dodona, koja se zauzima za približavanje Rusiji i ulazak zemlje u Euroazijsku ekonomsku zajednicu, a ne Europsku uniju, i koja bi mogla dobiti do 50 posto glasova. Na drugom mjestu je koalicija ACUM koja okuplja dvije stranke koje podržavaju ulazak u EU i NATO. Demokratska stranka, koju vodi oligarh Vlad Plahotniuc, smatran najmoćnijim čovjekom u zemlji, treća je u ispitivanjima javnog mnijenja i trenutačno većinska u vladi i parlamentu. Stranka zagovara obnovu odnosa s Bruxellesom, koji su se pogoršali od 2018., ali istodobno ne želi razljutiti Moskvu.

Ako nijedna od tih stranaka ne dobije većinu da može sama formirati vladu, što je najvjerojatnije, analitičari strahuju od novog razdoblja nestabilnosti. Politolog Igor Botan upozorava također na “rizik od slabog odziva s obzirom na apatiju i nepovjerenje birača prema političarima”.

“Ne znam za koga ću glasati, sve su to lažljivci i lopovi. Nakon 42 godina rada, imam mirovinu koja vrijedi 49 eura. Kako da se s time živi?”, rekla je Tatjana (60), bivša radnica u tvornici kemijskih proizvoda. “Moldavska demokracija se urušava. Ljudi s osuđujućim presudama ući će u parlament”, rekao je Macar Naghirneac, 23-godišnji volonter jedne nevladine organizacije.

Ta bivša sovjetska republika s 3,5 milijuna stanovnika koja se nalazi između Rumunjske i Ukrajine, rastrgana je već godinama između pristaša približavanja Europskoj uniji i onih kojih su skloni savezništvu s Moskvom. Predsjednika Igora Dodona smatra se bliskim saveznikom Vladimira Putina, kojeg je više puta posjetio. No budući da se njegovi projekti često blokiraju u parlamentu i u vladi, Dodon je ublažio svoju retoriku i više se ne bori za odbacivanje sporazuma o pridruživanju koji je Moldavija sklopila s EU-om 2014. kada su na vlasti bili proeuropski orijentirani političari. Sada želi da zemlja “može trgovati s Rusijom kao i s EU-om”.

Taj sporazum o pridruživanju omogućio je postupno otvaranje europskog tržišta za moldavske proizvode, ali je izazvao bijes Moskve koja je odmah uvela embargo na moldavsko voće i meso, kažnjavajući stanovništvo koje uglavnom živi od poljoprivrede. Trgovina je glavno sredstvo pritiska s kojim raspolaže Rusija, gdje radi pola milijuna Moldavaca.

Dodon je potkraj siječnja ipak objavio, nakon što ga je u Kremlju primio Putin, da je postigao dogovor po kojem će se sve moldavske proizvode moći izvoziti u Rusiju bez carine. “Naravno, Rusija nije indiferentna prema formiranju parlamenta u Moldaviji”, rekao je Putin prije nego je poklonio 12 kamiona Kamaza toj zemlji.

Tajnik ruskog vijeća za nacionalnu sigurnost Nikolaj Patrušev rekao je dva tjedna poslije da se Kremlj boji da zapadnjaci “guraju moldavsko društvo prema secesiji i sukobu”. “Već smo to vidjeli u Ukrajini 2014.”, rekao je, govoreći o proeuropskoj pobuni koja je dovela do ruske aneksije Krima i sukoba ukrajinskih vlasti s proruskim separatistima u kojem je u pet godina poginulo gotovo 13.000 ljudi.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.