Najmanje 384.000 ljudi ubijeno je u Siriji od početka sukoba u ožujku 2011., od kojih više od 116.000 civila, prema novim podacima koje je objavio Sirijski opservatorij za ljudska prava (SOHR) u subotu uoči devetgodišnjice početka rata.
Sukob koji je izbio iz gušenja mirnih prodemokratskih prosvjeda, tijekom godina prerastao je u složeni rat u koji su uključene pobunjeničke frakcije, džihadističke skupine i strane snage.
Dok taj rat ulazi u desetu godinu, režim Bašara al-Asada danas kontrolira više od 70 posto iscjepkanog teritorija zahvaljujući vojnoj podršci saveznika: Rusije, Irana i libanonskog Hezbolaha.
Taj sukob je najgora katastrofa koju je izazvao čovjek nakon Drugog svjetskog rata, ocijenili su već 2017. godine Ujedinjeni narodi. Gospodarstvo je uništeno, a sukob je pokrenuo egzodus više od 11 milijuna osoba koje su se raselile unutar zemlje te izbjegle iz nje.
Prema novim podacima SOHR-a na temelju velike mreže vojnih i medicinskih izvora diljem Sirije, od početka sukoba 15. ožujka 2011. poginulo je najmanje 384.000 ljudi.
Među tim žrtvama ubijeno je više od 116.000 civila, od kojih oko 22.000 djece i 13.000 žena.
Najmanje 129.476 vojnika sirijske vojske, kao i članova sirijskih i stranih milicija i savezničkih snaga ubijeno je od 2011. godine, prema podacima SOHR-a.
VEZANE VIJESTI
Među članovima milicija je 1697 boraca libanonskog Hezbolaha, precizira ta nevladina organizacija.
Ubijeno je gotovo 57.000 boraca pobunjeničkih frakcija, kao i 13.624 boraca Sirijskih demokratskih snaga (SDF), vojnog saveza kojim dominiraju Kurdi, dodaje SOHR.
Nadalje, ubijeno je najmanje 67.296 pripadnika džihadističke skupine Islamske države (IS), zatim iz skupine Hajat Tahrir al-Šam (koja je bivši sirijski ogranak al-Kaide) te iz drugih džihadističkih skupina, navodi SOHR.
Podaci SOHR-a uključuju 421 neidentificiranu žrtvu.
Glavna bojišnica u Siriji je područje Idliba, posljednje veliko džihadističko i pobunjeničko uporište na sjeverozapadu Siije. Sirijski režim počeo je početkom prosinca ofenzivu na to posljednje uporište pobunjenika i potaknuo novi egzodus, oko milijun osoba, navodi UN. Početkom ožujka Ankara je s Moskvom pregovarala o obustavi napada.
Nevladine udruge (NGO) neprestano upozoravaju da sirijski režim krši ljudska prava, optužuju ga za kemijske smrtonosne napade, mučenja i arbitrarna uhićenja.
NGO također navode da su vlada i oružane frakcije odgovorni za prisilne nestanke više desetaka tisuća ljudi. Rat je razorio infrastrukturu i uništio ključne sektore gospodarstva, među kojima je i naftni.
Koronavirus odgodio izbore
Parlamentarni izbori u Siriji, predviđeni za 13. travnja, odgađaju se “iz opreza” zbog koronavirusa, objavile su vlasti u subotu iako do sada u toj zemlji službeno nije zabilježen nijedan slučaj zaraze.
Izbori će biti održani 20. svibnja, objavilo je predsjedništvo u Damasku na društvenim mrežama.
Vjerske vlasti su do 4. travnja obustavile tjednu molitvu u petak kao i sve skupne molitve u džamijama.
U petak je vlada objavila da se do 2. travnja zatvaraju škole i sveučillišta. Naredila je i prekid svih znanstvenih, kulturnih, društvenih i sportskih aktivnosti.
Opasnost od širenja virusa velika je u Idlibu, gusto naseljenom području s nedostatnim medicinskim i sanitarnim službama.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
