N1 televizija dobila je informaciju o nacrtu takozvanih Junckerovih 16 točaka, koje bi trebale biti sadržane i usvojene u zajedničkoj izjavi lidera zemalja na tzv. Balkanskoj imigrantskoj ruti, na sutrašnjem sastanku u Bruxellesu.
Ogroman priljev izbjeglica i migranata na tzv. Balkanskoj ruti, izazov je koji ne mogu riješiti države same, već je potreban odlučan, zajednički, prekogranični pristup, baziran na pragmatičnoj suradnji nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti, te jedino tako može uspjeti.
Mišljenja je Europska Komisija, koja u nacrtu, takozvanih Junckerovih 16 točaka od šefova država i vlada koji će se okupiti na izvanrednom sastanku u nedjelju 25.10. u Bruxellesu traži da susjedi rade zajedno, a ne jedni protiv drugih, te da izbjeglice tretiraju na human način u skladu sa Ženevskom konvencijom. No također traži da migrante koji ne zadovoljavaju uvjete za međunarodom zaštitom, prema hitnoj proceduri vraćaju u zemlju podrijetla.
Neprihvatljivo puštanje izbjeglica bez dozvole susjedne zemlje
Kao posebno neprihvatljivom, ističe se politika puštanja izbjegličkih valova u susjedne zemlje, bez dozvole te zemlje. Traži se obvezivanje državnika da se suzdrže od nekontroliranog puštanja izbjeglica u druge zemlje.
Državama na balkanskoj ruti nudi se ekstenzivna pomoć Europske Komisije, UNHCR-a, FRONTEX-a, te Europskog ureda za podršku azilu (EASO), kako bi se dogovorene mjere što prije implementirale.
VEZANE VIJESTI
Lideri se obvezuju da se provedbe dogovorenih mjera nadgledaju i evaluiraju na tjednoj bazi.
U Junckerovom planu stoji kako se lideri država moraju obvezati da će u roku 24 sata od briselskog sastanka odrediti kontakt osobe u svojim zemljama, koje će raditi na dnevnoj razmjeni informacija i koordinaciji, kako bi se uspostavio postepen i kontroliran priljev ljudi diljem zapadnobalkanske rute, kao i detaljne informacije o kapacitetima za prihvat, kako bi se osiguralo njihovo optimalno iskorištavanje.
Također, u roku 24 sata, zemlje bi se trebale predočiti zajednički, hitan popis potreba, u čemu će im asistirati Komisija, koje bi se trebale fokusirati na privremeni smještaj, te potporu u prijemu ljudi.
Sve zemlje obvezuju se povećati kapacitete za prijem svih potrebitih, a gdje im bude nedostajalo sredstava, trebaju posegnuti za mogućnostima iz Europskog mehanizma civilne zaštite.
UNHCR ojačat će svoju pomoć diljem rute, pogotovo vezano za prihvatne centre, te humanitarnu pomoć.
U nacrtu izjave također stoji kako se lideri država obvezuju na hitne operativne kontakte s financijskim insitucijama poput Europske investicijske banke (EIB), Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), te Banku Vijeća Europe, koje su spremne pomoći sve operacije financijski.
Što se tiče zajedničkog upravljanja migrantskim tokovima, od čelnika na briselskom sastanku očekuje se da s punim kapacitetom registriraju ulaske, koristeći biometrijske podatke. Takva registracija, ne zamjenjuje obveznu registraciju u skladu sa zajedničkim europskim sustavom azila.
S Komisijom i Frontexom radit će se na ubrzanoj suradnji na readmisiji u treće zemlje, kao dio implementacije Europskog akcijskog plana o povratku, poseban nagalasak na povratak stavlja se na suradnju s Afganistanom.
Ključna stavka upravljanje granicama
Što se tiče jedne od ključnih stavki, a to je upravljanje granicama – u nacrtu se traži puna implementacija sporazuma Unije s Turskom, jačanje morske operacije Posejdnom u Grčkoj, gdje će Frontex pojačati pomoć vlastima u Ateni vezano za registraciju i uzimanje otisaka.
UNHCR posebnu će pozornost obratiti na grčko-makedonsku granicu, te se traži hitna implementacija bilateralnih mjera granične uspostave povjerenja između Grčke i Makedonije, gdje bi se, također, uspostavila nova Frontexova misija. Ona bi pokrivala i granicu s Albanijom, sve u cilju temeljitije registracije izbjeglica i migranata, koji to nisu učinili u Grčkoj.
Planira se i uspostavljanje podrške Frontexa u Hrvatskoj, u cilju detekcije ilegalnih prelazaka granice, te potpore registraciji i uzimanju otisaka prstiju.
Od srijede, u Sloveniji će biti 400 graničnih čuvara, kroz takozvani brzi granični interventni tim (RABIT).
Zemlje također ponovno potvrđuju princip da zemlja može spriječiti ulazak državljanima trećih zemalja koji ne potvrde želju za traženjem međunarodne zaštite.
U području borbe protiv trgovine ljudima, zemljama zapadnobalkanske rute na raspoalganju stoje Interpol i Europol.
Sastanak koji je sazvao predsjednik Europske Komisije Jean-Claude Juncker, inicirala je njemačka kancelarka Angela Merkel, potvrdio je njezin glasnogovornik njemačkim medijima.
Dolazak na sastanak potvrdili su premijer Grčke, Alexis Tsipras, Srbije – Aleksandar Vučić, Hrvatske – Zoran Milanović, Slovenije – Miro Cerar, Bugarske – Boyko Borisov, Mađarske – Viktor Orban, Austrije – Werner Feymann, predsjednici Makedonije i Rumunjske – Georgij Ivanov i Klaus Johannis.
Uz njih sastanku će nazočiti njemačka kancelarka Angela Merkel, predsjednik Europske Komisije Jean-Claude Juncker, predsjednik Europskog Vijeća Donald Tusk, Jean Asselborn, u ime luksemburškog predsjedanja Europskom Unijom, te šefovi UNHCR-a, FRONTEX-a, te EASO-a.
