Dnevnim objavama videa u kojima opisuje junaštvo svoje zemlje u borbi protiv ruske invazije koja se pretvorila u divljačke napade na civilno stanovništvo, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski postao je moralna savjest Zapada.
Ali, iako Zelenski čini nemogućim da Zapad okrene glavu od agonije u njegovo zemlji, on se sve više suočava s okrutnom stvarnošću rata: Američki predsjednik Joe Biden i njegovi europski saveznici naletjeli su na geopolitičke granice koje Vladimir Putin, tiranin s pristupom nuklearnom naoružanju, u svom nemilosrdom pohodu jednostavno nema, piše CNN.
Pozadinsku ulogu u ovoj jednadžbi igraju cijene nafte koje nemilosrdno rastu: Hoće li pritisak Zapada ugušiti rusku ekonomiju i natjerati Putina na povlačenje prije nego što Ukrajina bude potpuno uništena i njeni stanovnici prisiljeni na masovni egzodus? I koliko dugo će javno mišljenje u Europi i SAD-u ostati čvrsto na strani Ukrajine?
Emocionalni apeli Zelenskog doveli su do suza zapadne dužnosnike, probudili Zapad iz sna u koji je zapao nakon Hladnog rata i ujedinili svijet u obrani demokracije. On je potpuna suprotnost Putinovoj okrutnosti. Ako su i prije pojedinci mijenjali svijet, malo tko je to uspio učiniti toliko brzo kao Zelenski.
U posljednjoj video poruci tijekom trotjedne kampanje inspiriranja i nagovaranja Zapada da pomogne spasiti njegovu zemlju, koja nije članica NATO saveza, Zelenski je napustio svoje sklonište i prkosno se javio iz svog ureda, pohvalivši Ukrajince zbog njihovog uporno suprotstavljanja ruskim trupama.
vezane vijesti
“Oni kažu ‘ovdje smo, ovo je naše, i nećemo to nikome prepustiti, naši gradovi, naša zajednica, naša Ukrajina'”, rekao je Zelenski u poruci objavljenoj u ponedjeljak navečer.
Dnevne objave ovog bivšeg komičara, sada tragičnog junaka, u kojima opisuje Putinov pokušaj uništenja Ukrajine, pružile su nevjerojatnu snagu globalnoj odlučnosti da izolira Rusiju, koja je dala rezultate brže nego što je itko očekivao. Zelenski je praktički uključio Zapad u posredan rat protiv Moskve, a SAD i saveznici masovno šalju protutenkovsko i protuzračno naoružanje u Ukrajinu. Međunarodne sankcije uništile su rusku ekonomiju, a ruska valuta nikad nije bila na nižoj razini. Sve to moglo bi s vremenom raspiriti nezadovoljstvo u Rusiji i ugroziti Putinovu sposobnost da opskrbi i ojača svoje trupe u Ukrajini. Oligarsi kojima se ruski vođa okružio svakodnevno gledaju kako im Zapad oduzima privatne avione, superjahte i bogatstvo da bi stvorio pritisak unutar režima.
Ali gotovo dva tjedna od početka invazije, postavlja se pitanje za Zapad – na koji način pojačati ekonomski pritisak na Rusiju, a istovremeno izbjeći paralelnu vojnu eskalaciju?
Također vidimo i sve jasnije znakove da, unatoč svoj svojoj hrabrosti, Zelenski će možda uskoro ući u sukob s opreznim željama Zapada da izbjegne najgori mogući scenarij koji bi mogao dovesti do trećeg svjetskog rata.
Zelenski nije odustao od američkog predsjednika, izjavivši u ponedjeljak za ABC: “Siguran sam da predsjednik (Biden) može učiniti više. Siguran sam da može i želim u to vjerovati. On je sposoban za to”.
“Svi su uvjereni da smo mi daleko od SAD-a ili Kanade. Ali, mi se nalazimo u istoj sferi slobode”, dodao je, naglašavajući da bi rat u Ukrajini uskoro mogao ostaviti posljedice na cijeli svijet. “Kada netko počne gaziti granice sloboda i prava, morate nas zaštititi. Jer mi ćemo biti prvi na redu, ali vi ste odmah iza nas. Što ova zvijer bude više proždirala, htjeti će sve više i više”.
Zona zabrane leta nije na stolu
Ipak, učestali apeli Zelenskog da Zapad uvede zonu zabrane leta nad Ukrajinom redom su odbijani. Zapad očajnički želi izbjeći direktan sukob s ruskom vojskom.
Tijekom posjeta baltičkim članicama NATO-a, američki državni tajnik Antony Blinken objasnio je zašto Zapad neće zatvoriti ukrajinski zračni prostor.
“To bi značilo da, ako ruski avion prekrši tu zabranu, morat ćemo ga srušiti. Takav scenarij otvara ogroman rizik ulaska naših zemalja u direktan konflikt s Rusijom, što bi značilo još veći rat. To nikome nije u interesu”, izjavio je.
Zelenski je ponudio alternativni zahtjev – da zemlje bivšeg Varšavskog pakta pošalju Ukrajini vojne avione iz doba Hladnog rata, kojima ukrajinski piloti znaju upravljati. Ovog vikenda je molio američke zastupnike da pošalju avione.
Taj plan gubi na popularnosti zbog straha da bi Putin, u bijesu zbog aviona iz Hladnog rata koji uništavaju ruske trupe, mogao uvući istočnoeuropske članice NATO-a u rat. Iz ureda poljskog premijera u nedjelju je na Twitteru rečeno da “Poljska neće slati svoje vojne avione u Ukrajinu” niti dopustiti zemlji da koristi poljske zračne luke. Glasnogovornica Bijele kuće, Jen Psaki, u ponedjeljak je pokušala minimalizirati ideju da bi SAD mogao brzo nadomjestiti avione poljskih zračnih snaga svojim avionima u slučaju da Poljska svoje pošalje u Ukrajinu.
“U Poljskoj se nalazi NATO-va zračna baza. Ako avioni uzlijeću otamo, to bi moglo predstavljati izazov. Koje su druge opcije i gdje će oni sletjeti?”, rekla je Psaki. “Sigurno da nećemo spriječiti ili odgovarati Poljsku. Ali ovo nije baš tako jednostavno, nije riječ da samo premještamo avione s jednog mjesta na drugo”.
Njene riječi su posljednji u nizu signala da, iako je Zapad uveo ekstremne kazne Rusiji da bi pružio potporu Ukrajini, vođe zemalja postupaju vrlo oprezno u želji da izbjegnu eskalaciju rata u katastrofalni nuklearni sukob.
Zabrana izvoza energenata nije popularna u Europi
Druga opcija o kojoj se raspravljalo posljednih dana jest zabrana uvoza nafte i plina iz Rusije. Paradoks je taj da su sankcije uzrokovale porast cijene nafte i napunile moskovsku riznicu, omogućavajući Rusiji da nastavi financirati rat i barem odgodi udar koji će te iste sankcije imati.
Ideja zabrane kupnje ruske nafte je u Washingtonu vrlo popularna, pogotovo zato što je udio ruske nafte u cjelokupnom američkom uvozu prošlog prosinca iznosio tek 2 posto.
Zelenski je i sam tražio bojkot ruskih energenata. Pozvao je na “konkretno, zabranu uvoza nafte i naftnih derivata iz Rusije” u video izjavi u ponedjeljak. “Možemo to nazvati embargom. Ili je to jednostavno moral – odbijanje financiranja terorista”, rekao je.
Ali taj zahtjev mogao bi biti previše za Europu, koja se suočila s teškim kritikama Washingtona zbog dugogodišnje politike koja ju je učinila ovisnom o ruskoj nafti i plinu i ranjivom na potencijalne ucjene u vrijeme visokih međunarodnih tenzija.
Njemački kancelar Olaf Scholz tu je povukao crtu. Prethodno je novi njemački vođa usrećio SAD spremnošću da promijeni ustaljenu njemačku vanjsku politiku i kazni rusku invaziju na Ukrajinu – poslao je oružje Ukrajini i zaustavio rad plinovoda Sjeverni tok.
Ali Scholz je u ponedjeljak izjavio da je ruska energija “ključna“ za Europu. Mađarska je također izjavila da neće podržati zabranu ruske nafte i plina. Čak 40 posto plina, i 27 posto nafte, u Europi dolazi iz Rusije.
U američkom Kongresu postoji snažna podrška za prijedlog zakona kojim bi se zabranio uvoz nafte iz Rusije. Ali svaki jednostrani potez, bez Europe, bit će samo simbolički.
Uvođenje sankcija direktno ruskoj nafti bio bi važan korak jer bi spriječilo zemlje diljem svijeta da rusku naftu koriste ako ne žele i same prekršiti te mjere. Ali, uzimajući u obzir koliko je Rusija velik proizvođač nafte – i koliko Europa ovisi o njoj – financijske i političke posljedice tog koraka bile bi ogromne.
Biden revidira listu ‘nepoželjnih’ u nastojanju da kazni Putina
Problematika oko ruske nafte navela je Bidenovu administraciju da ponovno izmijeni listu “nepoželjnih” u velikoj želji da Putinu nanese štetu.
CNN-ova reporterka Natasha Bertrand izvijestila je da su dužnosnici SAD-a ovog vikenda posjetili Venezuelu i razgovarali o tome da toj zemlji, koja je također pod sankcijama zbog kršenja vladavine demokracije, dopustila da prodaje svoju naftu na međunarodnim tržištima, kako bi se time ublažio porast cijena. Novi mogući nuklearni sporazum s Iranom – koji bi trebao zamijeniti onaj kojeg je Trump uništio – mogao bi imati sličan učinak. Biden bi također mogao otputovati u Saudijsku Arabiju, ključnog igrača na tržištu nafte, iako se ogradio od princa Mohammeda bin Salmana nakon što je zemlja optužena za mučno ubojstvo kolumnista Washington Posta Jamala Khashoggija 2018. godine.
Svaka od ovih opcija ima svoju unutarnju logiku. Ali, važnost ovih zemalja za globalnu proizvodnju nafte daje im novu platformu nakon ruske invazije na Ukrajinu.
vezane vijesti
Biden i Europski vođe koji se suočavaju s visokim cijenama energenata također se moraju nositi s unutarnjim političkim ograničenjima. U SAD-u su cijene goriva dosegle rekordnih 4,14 dolara u ponedjeljak, što je opasna granica za Bidena i njegovu stranku prije izbora za Kongres koji slijede ove godine. Iako javnost snažno podržava sankcije protiv Rusije, ogroman rast cijena goriva predstavlja veliki test za tu podršku.
Iako su Republikanci podržali Bidenov čvrst stav prema Putinu, ne toleriraju porast cijena, govoreći da je Biden ugrozio zemlju svojim pokušajima da se orijentira prema održivim izvorima energije.
Također kritiziraju ideju da bi SAD mogao sjesti za stol sa svojim neprijateljima u želji da ih nagovore da povećaju proizvodnju nafte i tako još više izoliraju glavnog neprijatelja Putina.
Američki republikanski senator Rick Scott iz Floride u ponedjeljak je izjavio: “Moramo prestati uvoziti rusku naftu i gotovo. I ne bismo smjeli ići u Venezuelu… Kada ćemo naučiti da se moramo prestati oslanjati na nasilnike?”
Sve snažnija kontroverza u Washingtonu za Zelenskog predstavlja upozorenje koje će zasigurno primijetiti i Moskva.
Što rat u Ukrajini bude dulje trajao, sve su veće šanse da će rasti politički i strateški pritisak u članicama NATO-a. Sudbina Ukrajine mogla bi se svesti na užasno pitanje: Što će dulje izdržati, hrabrost Ukrajine i njenog predsjednika, ruska ekonomija, ili javno mnijenje na Zapadu i tolerancija lidera prema visokim napetostima dok ruski predsjednik prijeti nuklearnim oružjem?
Tijek događaja iz minute u minutu pratimo OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare