Postoji poznata izreka da kad Sjedinjene Države kihnu, svijet se prehladi. No, što se događa kad Kina kašlje?
Drugo najveće svjetsko gospodarstvo, dom za više od 1,4 milijarde ljudi, suočava se s nizom izazova, uključujući spor rast, visoku nezaposlenost među mladima i tržište nekretnina u kaosu. Sada je i predsjednik visoko zadužene tvrtke za razvoj nekretnina u zemlji, Evergrande, stavljen pod policijski nadzor, a dionice te tvrtke su suspendirane na burzi, piše BBC.
Dok se ovi problemi za Kinu gomilaju, postavlja se pitanje – koliko su oni važni za ostatak svijeta? Analitičari vjeruju da su zabrinutosti o nadolazećoj globalnoj katastrofi možda pretjerane. Ipak, multinacionalne korporacije, njihovi zaposlenici i čak ljudi bez izravnih veza s Kinom vjerojatno će osjetiti barem neke od učinaka. Konačna situacija ovisi o tome tko ste.
Tko će biti dobitnici, a tko gubitnici?
“Što ako Kinezi počnu jesti manje vani, na primjer? Kako to može utjecati na globalnu ekonomiju?” upitala je Deborah Elms, izvršna direktorica Azijskog trgovačkog centra u Singapuru.
“Odgovor nije tako dramatičan kao što biste mogli pretpostaviti, ali sigurno će utjecati na tvrtke koje se izravno oslanjaju na domaću kinesku potrošnju”, dodaje.
Je li kinesko gospodarstvo “tempirana bomba”?
Stotine svjetskih korporacija, poput Applea, Volkswagena i Burberryja, ostvaruju znatan dio svojih prihoda na ogromnom kineskom tržištu potrošača, i bit će pogođene smanjenim potrošačkim izdacima. Posljedično, tisuće dobavljača i radnika diljem svijeta, koji ovise o tim tvrtkama, osjetit će te posljedice.
S obzirom na to da Kina doprinosi više od trećine globalnog rasta, svako njezino usporavanje će se odraziti izvan njezinih granica.
Prošlog mjeseca, američka agencija za kreditne rejtinge Fitch izjavila je da usporavanje Kine “bacu sjenu na izglede za globalni rast” i smanjila je svoju globalnu prognozu za 2024. godinu. Međutim, neki ekonomisti tvrde da je ideja kako je Kina pokretač globalnog prosperiteta pretjerana.
Kinesko gospodarstvo čini više od trećine globalnog rasta
“Kada gledamo matematički, točno je da Kina čini otprilike 40% globalnog rasta”, ističe George Magnus, ekonomist s Kineskog centra Sveučilišta u Oxfordu. “No, važno je razmotriti komu taj rast koristi. Kina ima značajan trgovinski suficit jer izvozi znatno više nego što uvozi. Dakle, koliko Kina raste ili ne raste, zapravo ovisi više o samoj Kini nego o ostatku svijeta”, dodaje.
Unatoč tome, smanjenje potrošnje u Kini na proizvode, usluge i građevinske projekte znači manju potražnju za sirovinama i robom. U kolovozu ove godine, zemlja je uvezla gotovo 9% manje u usporedbi s istim razdobljem prošle godine – kada je još uvijek bila pod restrikcijama uzrokovanim pandemijom covida-19.
“Ovo će najviše pogoditi velike izvoznike kao što su Australija, Brazil i nekoliko afričkih zemalja”, upozorava Roland Rajah, direktor Indo-pacifičkog razvojnog centra pri Lowy institutu u Sydneyju.
Zašto pad cijena u Kini izaziva zabrinutost
Smanjena potražnja u Kini ne samo da će zadržati tamošnje cijene na niskoj razini, već bi mogla ponuditi i dobrodošli mehanizam suzbijanja rasta cijena koji ne zahtijeva dodatno povećanje kamatnih stopa, što bi za potrošače i tvrtke na Zapadu bio pozitivan razvoj.
“Ovo će biti dobrodošla vijest za pojedince i tvrtke koje se suočavaju s izazovima visoke inflacije”, napominje Rajah. Kratkoročno, to bi moglo koristiti običnim potrošačima. Međutim, dugoročno postoje pitanja koja se tiču zemalja u razvoju i ljudi koji ondje žive.
Tijekom proteklog desetljeća Kina je uložila procijenjeni iznos od više od bilijun dolara u ambiciozne infrastrukturne projekte poznate kao Inicijativa Pojas i put.
Više od 150 zemalja dobilo je kineska sredstva i tehnološku podršku za izgradnju cesta, zračnih luka, morskih luka i mostova. Prema Rajahu, kontinuirani gospodarski problemi u Kini mogli bi ugroziti kinesku posvećenost ovim projektima. “Sada, kineske tvrtke i banke možda neće imati isti financijski kapacitet za širenje svojih aktivnosti u inozemstvu”, ističe on.
Kina u svjetskim odnosima
Iako su smanjenja kineskih ulaganja u inozemstvu moguća, nejasno je kako će domaća ekonomska situacija Kine inače utjecati na njezinu vanjsku politiku.
Neki analitičari sugeriraju da bi ranjivija Kina mogla težiti popravljanju narušenih odnosa sa SAD-om. Američka trgovinska ograničenja djelomično su pridonijela padu kineskog izvoza u SAD, koji je iznosio 25% u prvoj polovini ove godine. Nedavno je i američka ministrica trgovine Gina Raimondo opisala Kinu kao “neinvestitivnom” za neke američke tvrtke.
No, za sada nema čvrstih dokaza koji bi sugerirali da se kineski pristup ublažava. Peking nastavlja uzvraćati vlastitim trgovinskim ograničenjima, često kritizira “hladnoratovski mentalitet” zapadnih zemalja i čini se da održava čvrste odnose s autoritarnim vođama u sankcioniranim režimima, kao što su ruski Vladimir Putin i sirijski Bashar Al-Assad.
Istovremeno, niz dužnosnika SAD-a i EU-a nastavlja putovati u Kinu svakog mjeseca kako bi održali razgovore o bilateralnoj trgovini. Međutim, malo ljudi doista zna kako se kineska retorika podudara s kineskom politikom.
Jedno od ekstremnijih tumačenja ove neizvjesnosti dolazi od kritičara u Washingtonu, koji tvrde da bi pad kineskog gospodarstva mogao utjecati na Kinu u njezinim postupcima prema Tajvanu, otoku koji Peking smatra svojim teritorijem.
Govoreći ranije ovog mjeseca, republikanski kongresnik Mike Gallagher, predsjedavajući Odbora američkog Predstavničkog doma za Kinu, izrazio je zabrinutost da bi unutarnji problemi u Kini mogli učiniti kineskog lidera Xi Jinpinga “manje predvidljivim” i potaknuti ga da poduzme “vrlo nepromišljene” korake u vezi s Tajvanom.
Ideja je da bi, prema tvrdnjama Rajaha, ako postane očito da je kinesko “ekonomsko čudo gotovo”, reakcija Komunističke partije mogla biti vrlo ozbiljna i dugoročno utjecati na globalnu dinamiku.
Ipak, mnogi odbacuju ovu ideju, uključujući američkog predsjednika Joea Bidena. Na pitanje o mogućem utjecaju na situaciju s Tajvanom, predsjednik Biden izjavio je da Xi trenutno ima “pune ruke posla” rješavajući ekonomske probleme svoje zemlje.
“Ne mislim da će to rezultirati kineskom invazijom na Tajvan – zapravo, to bi moglo biti suprotno. Vjerojatno Kina nema isti kapacitet kao ranije”, zaključio je Biden.
Očekivati neočekivano
Unatoč tome, ako postoji nešto što smo naučili iz povijesti, to je da moramo biti spremni na neočekivane događaje. Kao što naglašava Elms, vrlo malo ljudi prije 2008. godine očekivalo je da će drugorazredne hipoteke u Las Vegasu pokrenuti lančanu reakciju koja će uzdrmati globalno gospodarstvo.
Posljedice iz 2008. godine izazivaju zabrinutost kod nekih analitičara zbog onoga što se naziva “financijskom infekcijom”. To uključuje scenarij u kojem bi kineska kriza u sektoru nekretnina mogla prouzročiti potpuni slom kineskog gospodarstva, izazivajući time financijsku krizu širom svijeta.
Paralele s krizom drugorazrednih hipotekarnih kredita, koja je dovela do kolapsa investicijskog diva Lehman Brothers na Wall Streetu i globalne recesije, svakako su primamljive. No, kako tvrdi Magnus, takvi scenariji nisu potpuno precizni.
“Ovo neće biti šok poput Lehmana”, tvrdi on. “Malo je vjerojatno da će Kina dopustiti da njihove velike banke propadnu – a one imaju jače bilance od tisuća regionalnih i lokalnih banaka koje su propale u SAD-u.”
Elms se slaže: “Kinesko tržište nekretninama nije povezano s njihovom financijskom infrastrukturom na isti način na koji su to bile američke drugorazredne hipoteke. Osim toga, kineski financijski sustav nije dovoljno dominantan da bi mogao imati izravan globalni utjecaj kao što smo vidjeli u Sjedinjenim Državama 2008. godine.”
“Globalno smo međusobno povezani”, dodaje ona. “Kada jedan od velikih pokretača rasta ne funkcionira kako treba, to utječe na nas ostale, često na načine koji nisu bili predviđeni.”
“To ne znači da mislim da se krećemo prema ponavljanju 2008., ali važno je razumjeti da ono što se ponekad čini kao lokalni, domaći problem može imati učinke na sve nas – čak i na načine koje ne bismo mogli ni zamisliti”, zaključila je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!