Dokumenti koji su procurili u javnost otkrivaju izdaju ruskih opunomoćenika zbog koje je Armenija napustila vojni savez s Moskvom, što predstavlja udarac za ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Bjelorusija je isporučila napredno oružje najvećem neprijatelju Armenije iako su obje zemlje navodno bile saveznice u međunarodnom obrambenom paktu pod vodstvom Rusije, pokazuju dokumenti u koje je Politico imao uvid.
To baca novo svjetlo na nedavnu odluku Armenije koja je odlučila napustiti vojni savez. Politico piše da to predstavlja dramatičan zaokret koji će oslabiti autoritet ruskog lidera u bivšim sovjetskim nacijama.
Povijesni zaokret
Armenija je sada na rubu povijesnog zaokreta prema Zapadu, sve više tražeći zaštitu od Europe i NATO-a, nakon desetljeća u kojima se ta bivša sovjetska republika oslanjala na Moskvu.
Armenija se nalazi u žestokom sukobu s Azerbajdžanom u regiji Južnog Kavkaza, na strateškom spoju između Azije i Europe. Odluka Bjelorusije, vjernog ruskog saveznika, da isporuči naprednu vojnu opremu Azerbajdžanu između 2018. i 2022., dajući mu prednost nad Armenijom, Armenija je shvatila kao gorku izdaju.
I Bjelorusija i Armenija članice su Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO), postsovjetskog vojnog saveza koji predvodi Moskva i koji je osnovan 2002. Teoretski, članice su dužne braniti jedna drugu ako budu napadnute.
Nikol Pašinjan, armenski premijer, u srijedu je najavio da će njegova vlada započeti proces povlačenja iz bloka, tvrdeći da članice “ne ispunjavaju svoje ugovorne obveze, već planiraju rat protiv nas s Azerbajdžanom”.
Bjelorusija aktivno pomagala Azerbajdžanu
Politico navodi da je imao uvid u materijal koji sugerira da je Bjelorusija aktivno pomagala oružanim snagama Azerbajdžana između 2018. i 2022., dok su napetosti s Armenijom bile na vrhuncu. Ponuđene usluge uključivale su modernizaciju starije topničke opreme i nabavu nove opreme za elektroničko ratovanje i sustave bespilotnih letjelica.
Topništvo i bespilotne letjelice intenzivno su korištene u borbama između azerbajdžanskih i armenskih snaga posljednjih godina. To se odnosi i na sukob 2020. oko otcijepljene regije Nagorno-Karabah.
Azerbajdžanska ofenziva u rujnu prošle godine okončala je de facto neovisnost regije i izazvala masovni egzodus njezinih 100.000 stanovnika.
“S prijateljima poput Putina ne trebaju ti ne prijatelji”
Azerbajdžanske snage također su pokrenule upade na područje uže Republike Armenije u rujnu 2022., zauzevši ključne strateške visine. Armenija je tražila potporu bloka, ali ga je kasnije optužila da ne poštuje svoje obveze nakon što je ponudio samo slanje izaslanstva za utvrđivanje činjenica.
Eduard Arakelyan, vojni analitičar u Erevanskom regionalnom centru za demokraciju i sigurnost, komentirao je dokumente koji su procurili. “U formalnom smislu, to je potpuno kršenje saveza, ali u praksi smo uvijek znali da blok više podržava Azerbajdžan.”
Unatoč tome što je na papiru saveznik Armenije, bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko prethodno je opisao azerbajdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva kao “našeg čovjeka” i rekao da bi bilo “pogrešno” da mu se blok suprostavi. Alijev je pak 2022. rekao da “imamo više prijatelja u bloku nego Armenija”.
Međutim, prema mišljenju stručnjaka, Bjelorusija vjerojatno ne bi djelovala bez prešutne potpore samog Kremlja. “Ovo doista pokazuje da s prijateljima poput Vladimira Putina nitko ne treba neprijatelje”, rekla je Ivana Stradner, istraživačica u Zakladi za obranu demokracija.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare