Na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu održana je tribina znakovitog naziva : "Budućnost obrazovanja u Hrvatskoj: reforme, izazovi, mogućnosti". Za Dnevnik N1 televizije govorio je povjesničar i profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Hrvoje Klasić.
Reforma kurikuluma u jednom se trenutku našla unutar unakrsne vatre političkih protivnika. Nakon sastanka voditelja ekspretne radne skupine Borisa Jokića, ministra Predraga Šustara i prvog potpredsjednika vlade Tomislava Karamarka objavljeno je kako je Jokiću produljen mandat dok traje javna rasprava, a to je najmanje idućih mjesec dana. Je li ta opasnost sada minula?
VEZANE VIJESTI
“Gledajući najnovije vijesti čini mi se da je. Kao netko tko radi u obrazovanju i zalaže se za izgradnju demokratskog društva, mislim da je posao koji rade gospodin Jokić i njegova ekipa vrlo nužan za Hrvatsku”, smatra Klasić.
U javnosti se često može čuti da se i dalje uče stvari kojima u obrazovanju nije mjesto. Klasić pak smatra da je najbitnije kako se nešto uči.
“Ono što je najgore je da opet postavljamo potpuno pogrešno pitnje. Opet je glavno postalo što učimo, a ne kako. Naglasak mora biti na onome kako se uči, naravno ne zanemarujući i što se uči. To je ono što ljudi koji rade na reformi kurikuluma pokušavaju i tu im treba dati podršku.”
Kada je riječ o kurikulumu, mnogi smatraju da će se u tu cjelokupnu reformu putem politike neke stvari “prokrijumčariti”.
“Ja mogu govoriti za nastavu povijesti, ali vjerujem da je tako i s drugim predmetima. Stvarno je vrijeme da se naučimo na greškama iz povijesti, greškama nakon 1945., kada se propisivalo kako se što smije učiti, pisati… Vrijeme je da stručne stvari prepustimo struci, a vlada i ministarstvo moraju biti ti koji će osigurati da reforma bude provedena. Ako pogledamo podatke, Hrvatska je već godinama na dnu po ulaganju u znanost, a istovremeno je pri vrhu zemalja iz kojih mladi stručnjaci odlaze”, naglasio je Klasić.
“Vječito je pitanje svih nastavnika povijesti na što Karamarko misli. Neka točno kaže na što misli. Koji to dio vezan uz Domovinski rat nije dobro naglašen? Ne možemo s paušalnim optužbama ići na stručnjake. Činjenica je da i kurikulum može biti bolji, ali i društvena atmosfera može biti bolja. I to je zadatak Karamarka i političara.”
Klasić također smatra da broj udžbenika, koji je više-manje isti kao i prije, nije toliko bitan, već da je “ono što moramo mijenjati – kako učiti.”
“Koga mi želimo stvoriti? Natjecatelje kvizova ili proizvoditi i obrazovati mlade ljude sposobne za kritičko razmišljanje?”, pita se Klasić.
Postoji li nešto u čemu se povjesničar Klasić i povjesničar Karamarko slažu?
“Moram prvo vidjeti oko čega se on ne slaže sa mnom pa da onda vidimo u čemu se slažemo”, zaključio je Klasić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
