Prvo mapiranje energetskog siromaštva u Hrvatskoj koje je provedeno na području jedne od najsiromašnijih županija, one Sisačko-moslavačke pokazalo je zabrinjavajuće podatke.
Sažeto i razumljivo kazano: građani bilo da troše previše ili premalo novca na grijanje, a domovi su im svejedno hladni. Istodobno visoke račune za struju dobivaju zbog starih, energetski neučinkovitih uređaja. Udruga koja je provela istraživanje objavila je savjete koji građanima mogu pomoći kako stan učiniti ugodnijima, a račune za energiju nižima, piše Tportal.
Jedanaest posjećenih kućanstava je bez priključka električne energije. Kućanski uređaji (zamrzivači, hladnjaci, perilice, bojleri) kao i rasvjetna tijela, stari su i neučinkoviti. Značajan broj kućanstava smanjuje svoj životni prostor u zimskim mjesecima zbog financijskih nemogućnosti da podmire troškove, te neadekvatnog pristupa energetskoj usluzi grijanja.
Ogrjevno drvo se primarno koristi zbog cijene i dostupnosti. Pojedinačne peći na drva i neučinkoviti, stari, sustavi centralnog grijanja, nemogućnosti regulacije temperature, i adekvatne raspodjele po svim prostorijama, uz energetsku neučinkovitost i štetan utjecaj na okoliš, negativno utječu i na zdravlje ukućana.
Ovo su samo neki od podataka do kojih je došlo Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), provodeći prvo mapiranje na područjuSisačko-moslavačke županije sa svrhom borbe protiv energetskog siromaštva i smanjenja ugljičnog otiska hrvatskih građana.
Terensko istraživanje provedeno je u dvije faze na ukupno 394 ispitanika s područja najsiromašnije županije u Hrvatskoj. Podaci su prikupljeni kroz upitnik o energetskim navikama i stanju energetske učinkovitosti zgrade te o zdravstvenom stanju ukućana s općim demografskim podacima.
Kućanstva su u drugoj fazi, opremljena LED žaruljama, reflektirajućim folijama iza radijatora, uklopnim satovima za električni bojler, produžnim kablovima s prekidačem, perlatorima za slavine, četkama za ispod vrata i brtvama za prozore.
‘Provođenjem ovih mjera ostvarene su godišnje uštede od preko 200.000 kilovatsati, odnosno gotovo 700 po kućanstvu, što znači preko 18 tona CO2 manje na godišnjoj razini. Također, prosječno kućanstvo kroz ove mjere štedi oko 400 kuna godišnje’, kaže Slavica Robić, programska direktorica DOOR-a.
Nevolje hrvatskih domaćinstava
‘Procjenjuje se da je u Hrvatskoj oko 30 posto kućanstava energetski siromašno, no još uvijek ne postoji službena statistika na ovom području. Ono što je poznato jest da više od četvrtine hrvatskih kućanstava kasni s plaćanjem režija, što je znatno više od europskog prosjeka, a deset posto hrvatskog stanovništva u zimskim mjesecima dom ne može održati adekvatno toplim. Naša istraživanja su pokazala da većina kućanstava ima problema s prevelikom vlagom i pojavom pljesni te stalnim propuhom kroz lošu stolariju. Iz tog razloga brojne obitelji prisiljene su živjeti u hladnim i vlažnim domovima da bi imali dovoljno za npr. hranu’, izjavila je direktorica Robić, piše Tportal..
