Sanacija zdravstvenih ustanova prekida se zato što nova vlast želi smijeniti sadašnje sanacijske upravitelje, tvrdi saborska oporba, dok vladajući ističu da sancija nije bila uspješna jer su ustanove ostvarile nove dugove.
Prekid sanacije zdravstvenih ustanova, koju je pokrenula prethodna zdravstvena administracija 2013. godine, politički je čin kojim se žele smijeniti sadašnji sanacijski upravitelji, iako je sanacija dala rezultata, ocijenila je saborska oporba tijekom rasprave o prijedlogu dopuna Zakona o sanaciji javnih ustanova, kojim se predlaže vraćanje 31 zdravstvene ustanove u sanaciji njihovim osnivačima.
Novi dug od 2,1 milijarde kuna
Vladajuća većina pak smatra kako sanacija nije ispunila cilj jer su u međuvremenu ustanove, u koje je u sanaciji uloženo 3,5 milijarde kuna, ostvarile novi dug od 2,1 milijarde kuna, koji će se morati podmiriti iz tekućeg poslovanja ustanova. Također, smatraju da se kod izbora sanacijskih upravitelja i sancijskih vijeća radilo o partijskom kadroviranju, jer su kandidati birani bez natječaja i programa rada.
SDP-ov Mirando Mrsić prekid sanacije nazvao je “desantom” na vladajuće strukture u zdravstvenom sustavu.”Vjerujem da je ovo možda jednostavniji način da se smijene ljudi koji su radili dobar posao i koji su u protekle dvije godine smanjili dugove u zdravstvu, nego da se dogovore u Domoljubnoj koaliciji tko će sjesti na koje mjesto u bolnicama”, rekao je Mrsić.
VEZANE VIJESTI
Sanacija je dovela, ocijenio je, do transparentnijeg poslovanja zdravstvenih ustanova, smanjenja materijalnih troškova i boljeg funkcioniranja sustava, pa je stvarni razlog za prekid sanacije politička smjena sanacijskih upravitelja. Najava da će se dugovi rješavati iz tekućeg polovanja bolnica za Mrsića znači da će biti “manje liječenja, manje lijekova i manje zdravstene zaštite za građane”.
Njegovu tvrdnju da su zahvaljujući sanaciji najveće kliničke bolnice počele poslovati pozitivno, što znači da troše onoliko koliko zarađuju, dematirao je ministar zdravlja Dario Nakić.
KBC Zagreb je, kaže Nakić, na početku sanacije imao dug od 223 milijuna kuna, u sanaciju je uložen 671 milijun, da bi danas dugovi KBC-a Zagreb iznosili 456 milijuna kuna. Dugovi KBC-a Sestre milosrdnice prije sanacije bili su 104 milijuna kuna, sanirana su 264 milijuna, a danas su novi dugovi 135 milijuna kuna. KBC Split u sanaciju je ušao sa 118 milijuna kuna dugova, sanirano je 315, a trenutni dugovi iznose 184 milijuna kuna.
Dugovi su viši nego kada su te ustanove ulazile u sanaciju, pritom nijedna ustanova u sanaciji nije ostvarila pozitvno poslovanje, a samo je KBC Rijeka uspjela smanjiti dugove, istaknuo je Nakić. Jasno je da za rješavanje problema dugova nije dovoljan samo ovaj zakon, nego je potrebna reforma cijelog sustava, a za to trebamo ljude koji će biti spremni provesti reformu, rekao je ministar.
Primjer vukovarske bolnice
U raspravi u ime Kluba HDZ-a Darko Milinović naveo je primjer vukovarske bolniice i smjene njezine dugogodišnje ravnateljice Vesne Bosanac.
“Smijenjena heroina Domovinskog rata Vesna Bosnac ocijenjena je nesposobnom nakon što je vukovarskoj bolnici proračun smanjenjen sa 8,6 na 5,2 milijuna kuna, ili za 39 posto, pa je bolnica došla u situaciju da za isplatu plaća svaki mjesec diže kredite i tako stvori novi dug od 40 milijuna kuna. Onda dolazi Zakon o sanaciji i ‘Bartolomejska noć’ u zdravstvu… A Bosanac je smijenjena zato što je nesposobna”, rekao je Milinović.
Ulaskom vukovarske bolnice u sanaciju proračun se ponovno vraća na 8,6 miiijuna, a danas je novi dug 40 milijuna kuna i govorimo o uspješnom ravnatelju, kazao je Milinović i ocijenio kako “neće teći med i mlijeko, već će biti krvi, znoja i suza dok ministar 2018. godine ne uspije koliko-toliko sanirati zdravstveni sustav”.
Ne dvojeći da nova vlast ima pravo postavljati svoje ljude, Nada Turina Đurić ocijenila je u ime Kluba HNS-a da je predložena dopuna zakona “ad hoc mjera koja neće promijeniti ništa osim što će sadašnjem ministru dati mogućnost da prema svom nahođenju smijeni sadašnje sanacijske upravitelje pod krinkom da nisu izabrani na javnom natječaju i imali program rada”. Podsjetila je, međutim, da su sadašnji upravitelji prilikom imenovanja imali obvezu podnijeti program sanacije.
Mostovka Ines Strenja Linić poručila je da će zdravstvena zaštita ostati na sadašnjoj razini, dok je HSLS-vac Dario Hrebak upozorio kako županijske skupštine, koje će imenovati nova upravna vijeća ustanova, nemaju uvid u njihovo stvarno financijsko stanje jer sanacijski upravitelji nisu imali obvezu podnositi izvješća o radu jedinicama lokalne smouprave.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook.
