Gost Novog dana bio je Ladislav Ilčić (Hrast), član Domoljubne koalicije.
Je li satira, po vama, opasna?
Ne. Satira je potrebna, jer na dobar način prikazuje i ismijava negativne pojave u društvu.
Zašto onda satira ima negativnu poziciju u odnosu na novu hrvatsku vlast?
Cijela kultura ima svoj vid satire, koja najviše prikazuje. Ali kultura bi trebala biti uzdizanje prema uzvišenom, a satira se svela na pljuvanje nacionalnih i općeljudskih vrijednosti i u tom dijelu je kultura postala besmislena. Evo, recimo g. Frljić na Dan državnosti ili na Dan domovinske zahvalnosti spušta zastave na pola koplja i kaže da je to satira, a to je besmisleno i nema veze s kulturom, ne samo to, protuzakonito je i nije u skladu s Ustavom.
VEZANA VIJEST
Čini se da imamo dva viđenja satire – kad zamjenik ministra turizma Robert Pauletić kaže da napušta hotel jer su u njemu Srbi, on kaže da je pogrešno shvaćen i da je to satira, a News Bar se ukida.
Recite mi nešto više o News Baru.
Zar ga niste gledali?
Nisam pogledao ništa.
Televizijska emisija skinuta iz etera.
Na kojoj televiziji?
Hrvatskoj televiziji.
Mhm. Dobro.
Ni sa jednim slučajem nisam detaljno upoznat. Satira je dozvoljena do te mjere dok ne vrijeđa temeljno drugu osobu ili ograničava druge slobode. Kao i kad su u Francuskoj satiričari slikali i ismijavali Muhameda, to su stvari koje ja ne podržavam. Svaka kultura i religija ima pravo na dostojanstvo, to treba vrednovati i poštovati, a ismijavanje može postojati u smislu satire, ali ne vrijeđanjem temeljnog dostojanstva.
Smije li ismijavati političare poput predsjednice, predsjednika Vlade ili Sabora?
Nisam ja u tom smislu isključiv, ne trebaju postojati svete osobe, ne kažem to, ali uvijek je pitanje mjere koja određuje sva naša djela.
Tko određuje tu mjeru?
To je pitanje samokritike i ukupnog društva. Kad smo krenuli od Ministarstva kulture, imate primjer ukidanja financiranja izrazito pristranih medija, koji su se prikazivali nezavisni – to je dobra mjera Ministarstva, koje ne treba komentirati.
Što treba financirati u kulturi, po vama?
Postoje neke osnovne djelatnosti – muzeji, knjižnice , kazališta, projekte u glazbi i kazalištu, očuvanje hrvatske baštine. Postoji normalno djelovanje, stvari koje država treba financirati. Prošla vlada ozakonila je sukob interesa u kulturnim vijećima – nije dotad bilo dozvoljeno da mogu aplicirati svojim osobnim projektima, a Vlada je omogućila da to čine. Tu je dolazilo do sukoba interesa.
Pokrenuta je i smjena svih članova Vijeća za elektroničke medije, a sada stižu upozorenja na sankcije iz EU ukoliko država izgubi pred Europskim sudom. Kako to komentirate?
VEM i onaj utjecaj koji država ima na medije, nije funkcioniralo za vrijeme prošle Vlade dobro. Kao i kod HRT-a, postojao je tendenciozni pristup, koji ne bi trebalo podržavati, jer je trebao biti nepristran i profesionalan. Moraju se mijenjati oni koji su podržavali takav pristran pristup. Podržavam zato te odluke.
Treba li država, po vama, imati utjecaj medije?
Ona ga ima, po zakonu: država imenuje članove te komisije ili ravnatelja recimo HRT-a, a na privatne medije ne može utjecati. Što se tiče dijela gdje ona zakonski utječe, dužna je osigurati u javnim medijima nepristrano izvještavanje, tu naravno i treba utjecati, jer to je zakonski predviđeno.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook.
