U petak je održan treći trilateralni sastanak na razini predsjednika Hrvatske, Austrije i Slovenije. Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, austrijski predsjednik Heinz Fischer i slovenski Borut Pahor obratili su se u popodnevnim satima sa zaključcima sastanka.

Fischer je rekao da mu je zadovoljstvo da je “današnji dan mogao provesti s kolegama”, i smatra da su ovakvi kontakti izrazito korisni i vrijedni.

“Tema izbjeglica je važna tema. Kada se govori o solidarnosti u Europi, u današnje vrijeme, onda se mora govoriti o problemu izbjeglica. Niti jedna zemlja u EU, pa ni Njemačka ni Francuska, ne mogu to riješiti same. Ovaj fenomen nikad nismo doživjeli u ovom obliku. Austrija je imala 1956. problem s izbjeglicama, ali dobro se nosila s njim, potom nakon ratova 90-ih izbjeglice iz BiH, ali ovo što se sada događa nadilazi sve te probleme, i stoga naš instrumentarij i pravni poredak nije bio pripremljen za to. Tu ulažem nade u razgovore u Bruxellesu, i očekujem da će doći do određenog rješenja, ali to ne znači da će se problem izbjeglica u potpunosti riješiti. Bit će teško i mukotrpno u pregovorima s Turskom”, rekao je.

Inače, u međuvremenu je stigla vijest da su članice EU postigle dogovor s Turskom o ublažavanju migrantske krize, javile su svjetske agencije.  Premijer Finske Juha Sipila na Twitteru je napisao da je sporazum s Turskom odobren, što je potvrdilo i nekoliko izvora u EU, prenio je AFP.

Češki je premijer Bohusalv Sobotka kazao da je uz ustupke Ankari postignut dogovor o vraćanju ilegalnih imigranata iz Grčke u Tursku, prenio je AP. Primjena sporazuma započet će 20. ožujka.

Spomenuo je i borbu s krijumčarima ljudi.

“Nakon što je Austrija primila vrlo velik broj izbjeglica nije joj bilo lako donijeti odluke koje su donesene u pogledu balkanske rute, ali alternativa nije bilo. Išli smo ovim putem, ali sama ideja o humanosti i ideja da izbjeglice trebaju našu pozornost i pomoć, i da je pravo na azil jedno od najstarijih prava u europskoj povijesti, nikada ne smijemo zaboraviti. Što se tiče poboljšanja infrastrukture u JI Europi, upućujem na hrvatsku predsjednicu s čijim se stajalištima slažemo”, rekao je Fischer.

“Austrija zna koliko je pozornost Europe trenutno opterećena problemom izbjeglica, borbi protiv terorizma, gospodarskom krizom, temom Velike Britanije, no unatoč tome ovaj proces se moran astaviti kako bismo kompletirali Europu.

Pahor je rekao da shvaća da “trebamo razgovarati i učiniti sve u našoj moći za dogovore, koji vode unaprijed, a ne unatrag. To je urodilo i kamatama u izbjegličkoj krizi.”

“Na jednom od vrhunaca krize smo se susreli u Austriji na konferenciji. Taj susret u kolovozu prošle godine bio je važan najprije jer smo se predsjednica i ja sreli prvi put nakon što su vlasti objavile da će početi postupak za odustajanje od međunarodnog arbitražnog ugovora”, rekao je Pahor.

“Kod mene je nakon toga prevladalo stajalište da je potrebno, dok sud radi, nastaviti dijalog među državama.
Mi smo se sreli u neugodnim okolnostima, ali dogovorili smo se da ćemo raditi dalje i odlučili da ćemo pozvati Bidena. Ne samo što se iznova vratio dijalog između RH i Slovenije, nego i između tri susjedne države, dakle i Austrije, i to u predvečerje izbjegličke krize.”

“Moje mišljenje je, da ukoliko ne bi bilo dijaloga, ne bi bilo relativno uspješnog dogovora o balkanskoj ruti.
Dijalog je urodio plodovima i tako moramo činiti i ubuduće”, zaključio je Pahor.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook.