Ministar financija Zdravko Marić novinarima je predstavio materijal, za koji kaže da ima stratešku komponentu i notu koji daje projekcije rasta za sljedeće četiri godine u makroekonomskom i fiskalnom okviru.
‘Makro okviri su dobrim dijelom nastavak proračuna. Stopa rasta za ovu godinu iznosi 2%. Kad govorimo o srednjem roku, to je element koji svi skupa trebamo voditi. U srednjoročnoj perspektivi, ako se reforme ne provedu, potencijal hrvatskog gospodarstva je puno niži od ovih dva posto’, kazao je ministar Marić.
Očekuje blago ubrzanje gospodarskog rasta. ‘Puno veći i značajniji naglasak bih stavio na fiskalni okvir. Prvi cilj je gospodarski rast i zapošljavanje’, rekao je Marić i dodao da plaćamo 3,6 posto BDP-a kamate za javni dug. ‘Od cijele Vlade i svih ministara, samo ministrica Šikić i ja imamo proračune izvan tog dosega’, rekao je Marić.
VEZANE VIJESTI
U planu je i aktivacija državne imovine vrijednosti od 1,6 milijardi kuna. ‘Cilj Vlade je spustiti javni dug na 80 posto BDP-a’, kazao je ministar.
‘Jedna od stvari je da se ovim dokumentima šalje jasna poruka da Hrvatska ispunjava sve preporuke koje su pred nas dane. Hrvatska je u proceduri prekomjernog deficita. Pred Vladom je izazov provesti proračun i to će biti jedan od jakih argumenata u podizanju vjerodostojnosti i rejtinga ne samo Vlade nego i hrvatske politike’, kazao je ministar, dodavši da se očekuje da se javni dug ove godine spusti na 80 posto BDP-a.
Spomenuo je i rizike. ‘U slučaju deprecijacije valute prema euru od 15 posto. Drugi element je osjetljivost rasta implicitne kamatne stope. Još uvijek smo u razdoblju povijesno najnižih referentnih kamatnih stopa. Svaka zemlja plaća dodatnu cijenu rizika. Kroz bolje upravljanje javnim dugom ići ćemo prema optimizaciji javnog duga u smislu cijene koju plaćamo. Ukoliko budemo uspješniji u namjeri da ubrzamo gospodarski rast, onda se javni dug spušta duboko ispod 80 posto’, rekao je ministar Marić.
Ove godine očekuje se oko 2,5 milijarde kuna uštede.
Na pitanje o mogućem uvođenju eura, ministar financija kazao je da je to još daleko. ‘Jedini maastrichtski kriterij koji nije ispunjen je javni dug koji nije manji od 60 posto. Teško je govoriti o vremenskom horizontu. Prije samog formalnog eura zemlja ulazi u sustav tečajnog mehanizma u kojemu u dvije godine treba pripremiti sve za konačno uvođenje valute. Teško je za očekivati da možemo o tome razgovarati’, rekao je ministar Marić.
Novinarima se obratila i ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić. Kazala je da će pravi efekti mirovinske reforme biti poznati tek 2030. godine. Očekuje se, doduše, ušteda od 2,4 milijarde kuna, koja bi se trebala ostvariti do 2025. godine.
Kazala je da nije istina da će svi morati u mirovinu sa 67 godina. ‘Ima i model 41 – 61, za sve one koji su ranije otišli na tržište rada, nakon završetka strukovne ili osnovne škole’, kazala je ministrica Šikić.
Dodala je da je logično da svi oni koji su duže vrijeme proveli na profesionalnom usavršavanju i učenju ostanu na tržištu rada i nakon 67 godine. Spomenula je i suca Merona, koji je oslobodio generale Gotovinu i Markača, koji je u trenutku presude imao 84 godine.
Šikić je kazala da joj nije jasan strah javnosti od mirovinske reforme. ‘Mene je više strah Europske komisije, da ne kažu da smo preblagi’, kazala je ministrica i dodala da zemlje u okruženju za mirovinski sustav izdvajaju puno više od Hrvatske. ‘Ako se životni vijek produžuje i sad u prosjeku živimo 80 godina, ne vidim zašto je problem ići u mirovinu sa 67 godina’, kazala je ministrica.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook.
