Splitski SDP-ovac Arsen Bauk gostovao je u Temi dana Novog dana i komentirao zbivanja u stranci, prvenstveno, raspuštanje gradske organizacije u tom gradu, ali i saborske aktualnosti.
Tko upravlja Splitom trenutno?
Splitom upravlja gradonačelnik i Gradsko vijeće, ništa se nije promijenilo.
Kako će ova odluka utjecati na stanje i i kako će glasati SDP-ovci u Gradu?
Podržavat će one prijedloge koji su im dobri i suprotstavljat se onima gdje postoje razlike u mišljenju između vijećnika i gradonačelnika. Rušenje gradonačelnika je tehnički bilo nemoguće. To je moguće na proračunu, a kad se dogodi zadnju godinu ne dovodi do prijevremenih izbora i neizglasavanje proračuna bi značilo samo paralizu grada, odnosno donošenje proračuna tek nakon izbora, a to se neće usuditi ni opozicija, a kamoli mi koji smo ga podržavali. Neka gradska organizacija o tome odluči.
VEZANE VIJESTI
Što će biti s raspuštenim članovima SDP-a, hoće li se ponovno učlanjivati u SDP, što to znači formalno?
Formalna odluka Glavnog odbora može sadržavati odredbe to tome kako će se nastaviti njihovo članstvo ubuduće. Velikoj većini članova bez funkcije, koji žive za SDP, a ne od njega, ništa se neće dogoditi. Raspuštanje organiczacije omogućuje upravo da se jednom dijelu prekine članstvo, bez pokretanja postupka, jer za to nema vremena do izbora. Pa tako cijela priča o uništenju organizacije i izbacivanju tisuću članova nije točna. Zato bih molio kolege iz stranke, koji jš uvijek drže vodeće funkcije, da ne koriste retoriku jer nije točna. Gospodin Komadina je rekao da će se zalagati da na Glavnom odboru da svima ne prestane članstvo, u toj formi će vjerojatno to i biti napravljeno.
Kako će se SDP pripremati za lokalne izbore? Postoji li kandidat za gradonačelnika?
Prva priprema će biti sazivanje konvencije i unutarstranačkih izbora nakon odluke Glavnog odbora o raspuštnju. Nakon toga će novo vodstvo gradskog odbora donijeti odluke. Imali smo paradoksalnu situaciju da nitko nije mogao bezrezervno podržati gradonačelnika pred biračima u Splitu. Bile su dvije mogućnosti – stati iza njega ili dovoljno rano krenuti u reorganizaciju i pripreme za lokalne izbore.
Što ovo govori o svjetonazorskim razlikama Baldasara u odnosu na SDP?
O tome se dosta pisalo, nema potrebe za polemiku s kolegama, mislim da je jasno, pa i iz vašeg priloga.
Koji je tu temeljni princip za ovakve odluke?
Sami ste rekli kad su počeli najveći prijepori s vodstvom gradske organizacije. To je bio odabir datuma polaganja vijenca poginulim braniteljima IX. bojne HOS-a. Tada je zavladala konsternacija među glasačima, a druge stvari ne bih ni spominjao, jer nisam toliko uključen u rad gradske organizacije.
Vidjeli smo jučer poslanicu predsjednice, koja je govorila protiv podjela. Kome je upućena njena poruka?
Upućena je svima i nikome. To je komentirao i g. Jakovina, kako sam čuo u prilogu, i nema se tu što dodati. Poruke u kampanji, kako predsjednice, tako i stranalka Domoljubne koalicije, članova manjih stranaka koalicije i općenita osuda svih totalitarima bez distinkcije između NDH i onog što smo imali nakon rata, stvaraju dojam među građanima da su osude prigodničarske i da nema prave osude režima. Vjerujem da će se to popraviti, jer ne vjerujem da se time može ostvariti ozbiljan politički rezultat. Na kraju krajeva i Domoljubna koalicija je dobila manje glasova, nego što se nadala s tom retorikom.
Tko je odgovoran za podjele, po vama?
Počelo je s dolaskom Karamarka na čelo HDZ-a kad se odrednica iz izvorišnih osnova HDZ-a, koju je isticao Franjo Tuđman, počela relativizirati, tj. da se HDZ temelji na zasadama Starčevića, Radića i ljevica u Drugom svjetskom ratu, a ovo zadnje nisu bili nitko drugi nego komunisti, kojima je pripadao i Tuđman. Zasade komunizma su u izvorišnim osnovama HDZ-a i dolaskom Karamarka nastupila je relativizacija izvornih dokumenata HDZ-a iz devedesetih, no neću im ja to tumačiti.
Je li radikalizacija vezana za to da ni SDP nije bio dovoljno snažan u vlastitoj osudi?
Mislim da je ovo što se događalo u silaznoj putanji nako dolaska američkog izaslanika za holokaust u Hrvatsku, uslijedile su žešće osude od strane državnih dužnosnika, koji očito nisu bili svjesni kako se u svijetu gleda na to petljanje. Nadam se da će se to nastaviti i tu sam optimist, jer ne može Hrvatska slaviti Dan Europe, bez jasne osuda i govora o tome koja je bila prava, a koja je kriva u Drugom svjetskom ratu, naravno, uz osudu i onoga što se događalo kasnije.
Zašto se koristi ta retorika? Vjeruju li ljudi u nasljeđe NDH ili se radi tek o mobilizaciji biračkog tijela, tri mjeseca nakon izbora?
U jednom dijelu se radi o mobilizacije birača. Prema našim istraživanjima, biračke preferencije građana određene su i time gdje si bio od ’41. do ’45. To jest djelomice mobilizacija birača, ali to je nedovoljno za veću mobilizaciju. Za ovo je vjerojatno zaslužno odsustvo drugih programskih odrednica desnice pa se ovako nastoji zadržavati biračkog tijelo. Što se tiče osude režima od strane SDP-a, pogledajte prošlogodišnji govor tadašnjeg premijera Milanovića u Jasenovcu. Ne treba baš svaki dan govoriti o tome, nećemo imati vremena za bitnije teme. Mogu samo ponoviti ono što je rekao general Gotovina: rat pripada prošlosti, okrenimo se budućnosti. On je govorio o Domovinskom ratu, a ja kažem da treba konačno završiti s Drugim svjetskim ratom.
Je li ovo uvod u preslagivanje u Saboru ili prilika za nove prijevremne izbore?
Ako govorite o preslagivanju u Saboru, onda bi to mobilizacija zastupnika. Ako govorimo o izborima, sljedeći su lokalni, pa imamo predsjedničke, pa europske, pa redovne parlamentarne, a u međuvremenu imamo i neke referendume, pa se valjda to radi da ne zahrđaju stranačke mašinerije. Bilo je šest izlazaka na izbore, odnosno referendume, samo u mandatu prošle Vlade. Pitanje je što će se događati u parlamentu, ovo ne može predvidjeti ni Nostradamus, jer ovo nije viđeno nigdje u europskim parlamentarnim demokracijama. Vidjeli ste glasanje na Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, to će ući u anale, da zajednički prijedlog i premijera koji su došli na vlast uz pomoć Domoljubne koalicije, mora podržavati opozicija. Čini mi se da će tog biti još. Vidjeli smo i izrijekom protivljenje predsjednika kluba HDZ-a za hitni postupak Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci.
Hoće li SDP sudjelovati u razgovorima da formira vladu zajedno s Mostom?
Mislim da je pitanje obrnuto – hoće li Most pristati na razgovor s SDP-om. Mi smo opozicija, a oni su u suradnji ili koaliciji, koja je na vlasti. Mi posao opozicije radimo. Netko je spomenuo da je Most počeo raditi posao opozicije, no to nije točno. Oni su vlast i Most loše radi posao vlasti. Nije točno da radi posao opozicije, a on to i ne mora. Naš rejting raste, a njihov pada. Nek razmisli o svojoj poziciji. Kad se promijene okolnosti, razgovarat ćemo.
Jučer je HDSSB poručio da neće više podupirati Vladu. Koliku podršku imaju vladajući u Saboru?
Oni već imaju problema sa skupljanjima petkom, kada bi glasali za zakone, nisu imali većinu. Morat će se potruditi da dokažu da je imaju – 76 zastupnika je dokaz za većinu, a kako će se preslagati to nije problem opozicije. Sve one zakone o kojima ovisi funkcioniranje države, mi ćemo podržavati, a za zakone koji je njihov hir, kao što je ukidanje ureda bivšem predsjeniku Mesiću, nećemo im držati kvorum ni na odboru ni u Saboru.
Ima li Bandić šanse da privuče SDP-ovce u preslagivanje vlasti, poput Bernardića ili nezadovoljnih u SDP-u?
Ne, ne želim o tome razmišljati, niti špekulirati ili kombinirati, za mene je to isključena opcija.
Hoće li SDP izaći s interpelacijom o INA-i i pokazati da postoji volja da se riješi pitanje INA-e?
Ne mogu vam reći, vidio sam to u medijima, nisam se detaljno informirao. O tom vam mogu u klubu zastupnika više reći.
Je li po vama zabrinjavajuće stanje u Podravci i drugim poduzećima, koja bi se morale privatizirati u idućih mjesec i pol?
Ne znam je li ta riječ “zabrinjavajuće” ispravna. Postoji ona rečenica kad je riječ o privatizaciji i HDZ-u, s njima se uvijek treba biti na oprezu. Idući tjedan bit će riječi o izvješću o privatizacijama u parlamentu, pa je to prilika za raspravu.
Ima li SDP formirano stajalište o teritorijalnom preustroju? Je li za sadašnji sustav županija ili spajanje i smanjivanje njihovog broja?
Mislim da je ta tema nebitna trenutno. HDZ je izrazito protiv, a oni su najveća stranka u Domoljubnoj koaliciji i od toga neće biti ništa. Ako su u Mostu htjeli preustroj, nisu ih trebali uzeti za partnera. Mi jesmo načelno za smanjenje broja županija, i može se razgovarati o tome koliko bi ih se smanjilo, naše smo stajalište iznijeli u pregovorima. Ali to je nebitno – u Mostu su izabrali koalicijskog partnera i ova Vlada to nema u programu.
Za kraj nam komentirajte rješavanje pitanja crtanja svastike na Poljudu i propovijed u nedjelju, koju je održao Luka Prcela. Koji je vaš stav o tome?
Što se svastike tiče, Ranko Ostojić nije ministar već više od tri mjeseca, ima i bilo je vremena da se to riješi i nakon njegovog mandata. Što se tiče propovijedi, već sam rekao – predsjednica mu je oprostila, nadam se da g. Cvitan neće. Ima li prekršaja, o tome će odlučiti pravosudna tijela. Bez jasnog pravosudnog sankcioniranja, te će se stvari ponavljati. Ako postoji mogućnost da se sankcionira, treba je iskoristiti, a ako takvog rješenja nema, treba ga staviti u zakon.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
