Ekskluzivno: Intervju s najmlađim kandidatom za Ustavni sud

U Novom danu smo u ponedjeljak ugostili najmlađeg kandidata za Ustavni sud RH, Gorana Selaneca.

Selanec je zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, s iskustvom u antidiskriminacijskim postupcima, i nastavnik na Katedri za europsko javno pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Doktorirao je pravo na University of Michigan Law School u Ann Arboru u Michiganu, SAD, a specijalizacije su mu ravnopravnost spolova, EU pravo, temeljna ljudska prava i kritička analiza suđenja. U utorak ima intervju u Saboru, a do sada nije imao medijskih nastupa na ovu temu.

Selanec za N1 kaže da mu je motiv za kandidaturu bila činjenica da je to nešto za što se pripremao gotovo čitavu stručnu karijeru.

“To je i smjer u kojem je išlo moje obrazovanje i poslovanje. Istina je da je 46 kandidata velik broj. Čak i da se jesu dvije velike stranke nešto dogovorile, vjerujem da će netko zasjati, a netko se pokazati u lošem svjetlu, i to može utjecati na izbor.”

Selanec je magisterij, nakon završetka Pravnog fakulteta u Zagrebu, završio u SAD-u.

Ustavni sud nema čvrstih principa

“Ustavni sud je na samom vrhu ustavnog poretka RH, i oni koji su zainteresirani biti dio te institucije prate kako ona radi, živi i razvija se. Što se tiče ovog Ustavnog suda, sigurno da ima i dobrih i loših strana. Zadnjih je godina bilo dosta kontroverzi, no ovo je klasičan sustav za ovaj dio Europe.”

Kao problem navodi to da ne postoje čvrsti i jasni stavovi koji su mogu vidjeti iz slučaja u slučaj.

“Kada ga usporedite s drugim zemljama, sud radi bez velike doktrine. Znači, ako imate neko ustavno pitanje, ne možete s visokom vjerojatnošću predvidjeti kako će sud odlučiti. Ne postoji, dakle, jasan smjer u kojem sud ide, i prema kojem bi se moglo predvidjeti odluke”, objasnio je svoje stajalište Selanec.

Sud koristi pojmove koji puno obećavaju

“Ovdje ne znate koji glas je na kojoj strani, pa je Sud teško pratiti. S druge strane, vole koristiti taj ‘baršunasti’ jezik, bogate pojmove koji puno obećavaju, i onda pogledate to sve i pitate se kako to da u konkretnom slučaju te reference ne odgovaraju. Pitanje je zašto se recimo tada citirala odluka nekog drugog visokog suda, ako se ona kasnije ne koristi?”

Selanec kaže da je potrebno na konkretnim činjenicama odrediti kako će određena odredba biti primijenjena – i zašto.

“To je ključno – zašto u tom trenutku ova odredba Ustavnog suda ima ovakve posljedice.”

“Nisam siguran da se Ustavni sud išao svrstavati kao vrsta oporbe nekoj većini u Saboru. Teško mi je reći zašto je donosio neke odluke, jer ne postoji dosljedna praksa”, rekao je kandidat za Ustavnog suda.

O slučaju Branimira Glavaša, kaže da Ustavni sud mora imati na umu ‘tajming’, ali u tom slučaju “je poprilično vagao kada će donijeti odluku, u smislu da ne utječe na izbore koji su tada bili u tijeku.”

“Ne znam je li se to poklopilo tako, ili je bilo planirano, nadam se da nije i vjerujem da su samo birali najmanje bolan trenutak za presudu.” Ono što mu se čini kod Ustavnog suda, kaže, jest da se u nekim velikim odlukama koje su određivale smjer u kojem se u tom trenutku kretala RH, povukao.

“Mi s ovim Sudom, primjerice, još nismo raščistili kakvu će poziciju zauzeti prema Sudu EU. Europski pravni poredak nam je sada u mnogim područjima nadređen, i ovaj sud je imao nekoliko prilika komunicirati sa sudom u Luxembourgu, no očigledno je da ih ovaj Ustavni sud nije iskoristio.”

I čekanje s donošenjem odluka mora imati rok

Rekao je i da ako sud odluči čekati, a ne donijeti odluku o ustavnosti nekog predmeta, to šalje poruku. “Nisam siguran zašto se čeka 20 godina da bi se riješio jedan predmet. Ako postoji razlog za čekanje, i to čekanje mora imati rok. Ne znam što je tako strašno da se donese odluka?”

Selanec kaže da je Ustavni sud najmanje opasna karika vlasti, jer i ako donese odluku koja se ne sviđa većini, onda većina ima mogućnost kroz proceduru je promijeniti.

“Nije da zatvara put zauvijek”, kaže Selanec.

O referendumu o braku

“Ustavni sud je zauzeo stajalište koje je zauzeo. Način je bio neobičan, jer je unaprijed najavio svoje stajalište i poslao poruku parlamentu i sudionicima donošenja procesa. Odluka se može tumačiti i na način da je dozvoljena definicija braka, ali da predmet referenduma ne mogu biti ona opipljiva, konkretna prava koja dolaze uz to. Dakle, predmet referenduma je što je brak, ali se ne smije ‘dirati’ ono što dolazi uz to.”

“Ako ljudima ne objasnite odluku, ona neće biti uvjerljiva”

“Mi danas imamo prilično slabo povjerenje u čitav pravosudni sustav, ali mislim da je to vezano uz ovo o čemu smo već razgovarali. Kada gledate odluke naših sudova, one su često jako suhoparne i formalne. Ljudi kada ih pročitaju ne mogu do kraja shvatiti zbog čega je sud stao na jednu ili drugu stranu. To je i zato što se sudovi ponašaju kao da ne mogu tumačiti odredbe. Ako ne objasnite ljudima zbog čega je izabrano jedno, a ne drugo tumačenje, onda niste uvjerljivi većini.”

Ustavni sud ima mogućnost intervenirati u drugostupanjske presude, ali samo kada se pokaže da postoji mogućnost da je postupak suda bio neprihvatljiv ili’sumnjiv’.

O Srbiji i Zakonu o jurisdikciji: Nepoželjna praksa

“Naravno da je sporno, ali je li to razlog zbog kojeg RH blokira pristupne pregovore, ne znam. Bitno je kako se pravosudna tijela ponašaju kada su suočeni s određenim odredbama. Ono što mi je indicija jest da ostale države članice koje su nam partnerske smatraju da to nije razlog zbog kojeg bi se trebali obustaviti pregovori, i da postoje načini na koje se mogu, čak i ako Srbija nastavi s ovom nepoželjnom praksom, naći pravni putevi kojima se tako nešto može suzbiti. Pregovori traju do zadnjeg dana i dok se ne potpiše ugovor o pristupanju EU, svako se poglavlje može ponovno otvoriti.”

O političarima kao kandidatima

“Nemam problem s političarima na mjestu ustavnog suca, ako je to osoba koja zna taj posao dobro nastaviti.”

Selanec kaže i da iza njega ne stoji nikakva stranka, a opis da je “najmlađi” kandidat komentira u kontekstu svoje generacije.

“Nama su na početku obrazovanja govorili da moramo puno raditi da bi jednom mogli preuzeti odgovornost. To je generacija koja je prvi put išla van, suočila se s kompeticijom koja tamo vlada, i dobar dio nas se vratio da bi to znanje iskoristili ovdje i nešto napravili”, zaključio je Selanec kao glavni motiv svoje kandidature.

Pogledajte cijeli intervju: