Most nezavisnih lista zatražio je u ponedjeljak od predsjednika Hrvatskog sabora, akademika Željka Reinera da sazove nastavak redovitog zasjedanja Hrvatskog sabora do 15. srpnja, kad stupa na snagu odluka o njegovom raspuštanju.

Most smatra da za to postoje vrlo opravdani razlozi te navodi da, osim izmjena Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, “kojim se smanjuju financijska izdvajanja za političke stranke”, u ovom trenutku ima još pedesetak točaka koje bi zastupnici trebali raspraviti: zakonske prijedloge, odluka, izvješća.

“Osim toga, nesazivanjem nastavka sjednice onemogućuje se zastupnike da kvalitetno obavljaju posao za koji su od građana izabrani i vrlo dobro plaćeni”, podsjećaju.

Most navodi da se iz prošlotjednih javnih izjava “mogla naslutiti namjera HDZ-a da Hrvatski sabor ne nastavi sa zasjedanjem do izbora novog saziva” s čime se, dodaju, “očigledno složio SDP i Zoran Milanović izjavom kako Sabor do 15. srpnja neće raditi ‘ništa kao i do sada'”.

“Kada bi se rad Hrvatskog sabora promatrao samo kroz rad gospodina Zorana Milanovića kao zastupnika onda bi to zaista bilo – ništa. Na svu sreću, nije tako jer u ovom sazivu Hrvatskog sabora ima zastupnika koji odgovorno rade svoj posao, a tako žele nastaviti i do 15. srpnja kad odluka o raspuštanju stupa na snagu”, poručuju iz Mosta.

Dodaju da su od predsjednika Sabora Reinera, na poslani upit, dobili službeni odgovor u kojem stoji da će se “nastavak 3. sjednice sazvati prema potrebi, uvažavajući potrebu donošenja odluka vezanih za pitanja od nacionalnog interesa i nesmetano funkcioniranje državne vlasti“.

“S obzirom na takav nejasan odgovor pozivamo predsjednika Hrvatskog sabora, akademika Željka Reinera da Sabor nastavi s redovnim zasjedanjem i ovaj tjedan pa sve do 15. srpnja jer mislimo da za to imamo vrlo opravdane razloge”, poručuje Most.

Izmjenama Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe iznos koji stranke dobivaju iz proračuna za svoje političke aktivnosti određivao bi se na temelju poreznih prihoda, a ne rashoda državnog proračuna, a bio bi limitiran na maksimalnih 48 milijuna kuna godišnje.