Nataša Božić razgovarala je o problemima pravosuđa u Točki na tjedan s predsjednikom Državnog sudbenog vijeća, sucem Željkom Šarićem i iskusnom odvjetnicom Jasnom Novak.
U nekoliko je navrata ministar uhvaćen na skupovima koji podsjećaju na predizborne skupove Mosta. Je li to dozvoljeno, bez obzira što mu je dužnost u mirovanju?
VEZANE VIJESTI
Željko Šarić: Situaciju s ministrom ne mogu komentirati jer mogu doći u situaciju da o tome i formalno odlučujem. Općenito, mogu reći da problem počinje sa Zakonom koji omogućava da ministar bude sudac, a s druge strane mu zabranjuje političku djelatnost. Ako sudac postane ministar de facto se bavi politikom. S druge strane, njegova sudačka dužnost miruje i pitanje je što to znači. Htio bih naglasiti, uz neke druge situacije i druge suce. Suci imaju aktivno biračko pravo, što podrazumijeva da imaju aktivna politička shvaćanja i glasaju. Što bi značilo da se ne mogu baviti političkom djelatnosti? Smatram da sudac ima pravo kao i svaki građanin – pravo na stav, slobodu izražavanja i javno reći svoj stav. Ne može jedino sustavno i oragnizirano baviti se političkim ciljevima.
Koliko takvo ponašanje dovodi u pitanje njihovu pristranost, s obzirom da je član političke stranke?
Jasna Novak: Po mom mišljenju takvo ponašanje aspolutno dovodi u sumnju na pristranost. Postoje mnoge odluke Europskog suda za ljudska prava u tom pravcu, koje kažu da je od izuzetne važnosti da sudac kako u javnosti tako i prema okrivljenome ostavlja dojam nepristranosti. Kada u predmetima imamo optužene odgovorne osobe iz stranaka, to bi ga dovelo u sumnju na pristranost. U takvoj situaciji sudac koji javno izražava politički stav bi se sam morao izuzeti iz postupanja u sudskom predmetu.
Kakva bi mogla biti eventualna sankcija za onog suca koji se bavi političkom djelatnosti, odlazi na predizborne skupove?
Željko Šarić: Ne mogu reći jer takav slučaj do sada nismo imali i to ovisi o cijelom Vijeću. Mogla bi biti od ukora do razrješenja, ali ne vjerujem da bi se odma išlo na rigorozne kazne. Mislim da ne treba pretjerati prvi puta. Ako sudac previše računa vodi o dojmu može se dogoditi da ugađa onome što se od njega očekuje. Fokus mora biti u objektivnosti, a ne u dojmu.
Pravosuđe dobiva slabašnu trojku iz povjerenja, ispod njega su samo Sabor i Vlada. Radi li se samo o dojmu ili doista vlada korupcija?
Željko Šarić: Mislim da je dojam kad su u pitanju sudovi sasvim pogrešan. Sudovi nisu mjesta na kojima se provode psihoterapije, to su mjesta gdje se događaju gadne stvari. Od zatvorenika koji završi u zatvoru ne možete očekivati da bude zadovoljan. Imam unutrašnji uvid u situaciju u sudstvu, postoje problemi u funkcioniranju sudova. Dio njih dolazi iz sustava, a dio izvana. Ako imate odluku koja je flagrantno nezakonita, ona može biti rezultat preopterećenosti, nekvalitetnog rada, nekvalitetnog suca, može se raditi i o korupciji. Zlonamjerno gledanje traži najružniji razlog. Situacija na sudovima se često tendenciozno percipira.
Smatrate li vi da je za ovakvo stanje u sudstvu odgovoran tzv. zakonodavni stampedo i neuređenost sustava ili neodgovornost i korumpiranost sudaca?
Jasna Novak: Apsolutno se slažem da postoji pravosudni stampedo. Govorit ću o kaznenom pravu, s obzirom da se malo pravim gređanskim. Izmijenili smo Zakon o kaznenom postupku i nakon te izmjene uslijedilo ih je još pet. Sadašnja Vlada koja je na odlasku je pripremijla još jednu izmjenu kojom se mijenja oko 110 normi!
Je li to namjerno stvaranje rupa u sustavu ili nesposobnost?
Jasna Novak: Ne bih rekla da je namjerno stvaranje rupa u sustavu već nedovoljno ozbiljan pristup. Ako odvjetnici i suci ne znaju po kojem zakonu postupaju, to se odražava na sve članove društva. Sigurna sam da Ministarstvo nije učinilo ni jednu kvalitetnu analizu koja bi dala pokazatelje zašto su kazneni postupci praktično usporeni. Kada se mijenjao ZKP ubrzavanje postupaka je bio razlog izmjena. Moj dojam je da je ovakvom izmijenjenom strukturom kazneno sudovanje znatno usporeno, pogotovo u veliki predmetima.
I sam ministar je to komentirao – ako se bivšem premijeru i ministrima suđenja razvlače po 6,7 godina, što možemo očekivat građani kojima to traje po 10 godina i duže. Koriste li i odvjetnici proceduralne mogućnosti?
Jasna Novak: Naravno da je to povezano – odvjetnik je dužan i ovlašten raditi sve što mu zakon dopušta. Nije stvar u to me da zakon dopušta svašta, nego ne postoji sudska praksa. Formiranje pravnog stava, odlukom na Vrhovnom sudu, traje godinama i to stvara pravnu nesigurnost.
Bili smo svjedoci da je Ustavni sud donosio odluke koje na neki način zadiru i u meritum samih pitanja. Je li to dobro?
Željko Šarić: Smatram da Ustavni sud uopće ne bi trebao imati ovlasti odlučivanja u ustavnim tužbama. Dosadašnja praksa kaže da tu ima više štete nego koristi. Da se vratim na općenito. Kod nas ne postoje znanstvene analize stanja u sudstvu. Nitko se ne bavi o tome. Rasprave se odnose na slobodno improviziranje. Takvim sustavnim pretjerivanjem i isticanjem negativnih pojava došlo se do toga da se sudstvo uspoređuje s teškom bolesti zdravog organizma. Govori se da je naše sudstvo rak rana društva. Takvom prezentacijom se zapravo u drugi plan za teško aktualno stanje stavlja aktualna i izvršna vlast. Jesu li na sudovima nastali propisi koji su uređivali privatizaciju? Imaju li sudovi proračunske ovlasti? Vode li financijsku i gospodarsku politiku? Jesu li sudovi odlučivali u predstečajnim nagodbama? U svim tim devijantnim procesima kroz 25 godina sudovi su djelovali marginalno.
Slažete li se da je slika o lošem sudstvu prenapuhana? Često i investitori govore o pravnoj nesigurnosti
Željko Šarić: Stanje u sudstvu nije moguće uspoređivati sa sustavima s kojima se obično uspoređujemo. Stabilni sustav Finske ili Danske ne možemo uspoređivati s nama. Hrvatska je stara 25 godina, uveden je velik broj novih zakona, postoji ogroman broj sporova koji drugdje ne postoje. Imamo normativni stampedo i u tome je gotovo nemoguće se snaći. Postoji jako puno objektivnih uzroka, koji ne moraju nužno biti na sudovima. Zašto se propisi konstantno mijenjaju? Treba to učiniti jednom kako treba, a ne deset puta.
Jasna Novak: Stvar je dojma. Smatram da se u javnosti često putem medija stvara pogrešan dojam i da se ponašaju navijački, bilo u pogledu stavova DORH-a ili obrane ili okrivljenih osoba. Smatram da apsolutno situacija nije tako loša. Naravno da nedostaci postoje i da moramo raditi na poboljšanju, alii tome mora prethoditi prava analiza, stručna. Sve promjene su se radile ad hoc bez zaključka što i kako treba mijenjati. Nismo poštivali svoju pravnu tradiciju, odrekli smo se pouka Europskog suda za ljudska prava. Zašto?
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
