Drago Pilsel bio je gost u Novom danu u utorak.
Jučer je počeo Tradfest, “Festival tradicije i konzervativnih ideja”, koji organizira udruga Vigilare Vicea Batarela. Vidljivo je da se razne konzervativne udruge trude svom silom otvoriti pitanje pobačaja. Kakav je vaš stav o tome?
VEZANE VIJESTI
Kad bi danas nekim čudom da se susretnu sve katoličke snage ipak bio proguran referendum kakav je bio priređen u Italiji na temu abortusa, katolici bi doživjeli debakl i to gospodin Stier jako dobro razumije i zato on, kao glasnogovornik HDZ-a i Vlade, jasno daje do znanja da takav zakon neće proći, zato jer zapad priznaje pravo žene na odabir. Mislim da je problem natalitetne politike Hrvatske takav da se neće riješiti, osnivanjem, kao što je neki dan jedan kolega rekao, ministarstvo za bušenje kondoma, nego moramo stvoriti uvjete kako bi ljudi mogli i htjeli imati djecu. Moramo stvoriti socijalne ili bilo kakve uvjete kako bi to bilo moguće. Ovakvim Tradfestom ništa se ne postići.
Došao je i američki kardinal Raymond Leo Burke. Kako to komentirate?
On je prototip katolika i kršćana koji smatraju da je Donald Trump rješenje, ne samo za SAD, nego i za svijet. To je jedan smiješan čovjek, koji u Americi ne uživa poseban ugled. Ismijan je u normalnim medijima, on je jedna ridikulozna pojava, ekscentrik. Papa Franjo mu je dao do znanja da ga ne želi. Maknut je iz svih ključnih pozicija u Svetoj stolici i on hoda po skupovima ekstremnih desničara dajući sebi i njima virtualnu važnost. Realnost je da HDZ neće dignuti ruku za zakon koji će zabraniti abortus. Nešto drugo bih ja htio reći, kad se gleda njihovu internetsku stranicu, kad se čita prva rečenica koju oni o sebi govore, a to je da žele “uspostaviti tradicionalne vrijednosti”, mogli su reći “promovirati”, ali oni su stavili “uspostaviti”, što iz rječnika i definicije ciljeva i metoda te grupacije znači “stvoriti ili srediti za duže vrijeme vlast, odnosno utvrditi – istinu”, što ukazuje da imaju totalitarni način razmišljanja, a Stier je rekao da se zalaže za dijaloški pristup rješenju. Stier i Batarelo ne govore istim jezikom.
Održan je i sastanak predstavnika Hrvatske biskupske konferencije i Srpske pravoslavne crkve. O čemu je bilo riječi?
Nakon susreta ljetos u Vatikanu, sastali su se opet da bi razgovarali o Alojziju Stepincu. Cilj komisije je zajedničko čitanje povijesti. Plodovi rada takve komisije su stvoriti društvo i odnose među katolicima i pravoslavnima sa što manje laži, kleveta i uvreda. Kad bi se do toga došlo, vjerojatno bi moglo doći i do kanonizacije Stepinca, možda ne u ovom pontifikatu, ali u nekom idućem sigurno. Slijede susreti u Novom Sadu, pa u Podgorici i Požegi. Tad bi trebali razgovarati o ratnom Stepincu, i na kraju bi u Vatikanu trebali razgovarati o samom predmetu kanonizacije, to jest, o poslijeratnom Stepincu, dakle o onomu što je bilo predmetom rasprave kad ga se beatificiralo. Trebali bi se baviti Stepincem u Lepoglavi, odnosno u kućnom pritvoru u Krašiću.
Što je tu sporno?
Pošto su se usuglasile dvije strane da Stepinac nije zločinac, gdje je onda bio njegov propust? Jako dobar nastup je imao profesor s Filozofskog fakulteta u Beogradu. Važno je reći da hrvatski stručnjaci iz Zagreba nisu bili ni blizu na razini svojih kolega iz Srbije, koji su se jako dobro pripremili za sastanke. To su profesor Jareb i Krišto, koji su stručni članovi komisije s te strane, koji ponavljaju poznate i prežvakane teze. Ustanovljeno je da je Stepinac, možda nesvjesno, pripremajući i podržavajući katoličke pokrete tridesetih godina, kakva je bila Katolička akcija, koja je bila izuzetno antisrpski i antipravoslavno raspoložena, da je Stepinac pripremao tlo koje će iznjedriti kadrove za ustaški pokret tijekom NDH. Tu počinju prijepori oko Stepinca. Važno je da se na ovom susretu već počelo razgovarati o psiholođkom i duhovnom profilu nadbiskupa Stepinca. Naime, do Drugog vatikanskog koncila postojali su jedni kriteriji, a nakon Drugog vatikanskog koncila postoje drugi kriteriji za svetost. Pravoslavna strana smatra da kandidat za sveca mora predstavljati vrednote i kreposti življene u herojskom stupnju koje vrijede za sve kršćane i koje su univerzalne. Mitropolit Porfirije je rekao da svetac mora biti osoba koja može izdržati bilo kakva propitkivanja, koja treba biti uzvišeni uzor i primjer života.
Jesu li poslije ovoga susreta stavovi Hrvatske biskupske konferencije i Srpske pravoslavne crkve bliži?
Ako se ništa drugo ne dogodi, ovo što do sada imamo je vrlo važno, jer se pokazalo da biskupi mogu vrlo kolegijalno, mirno, čak prijateljski razgovarati, što dosad nije bilo moguće, o jednom osjetljivom dijelu naše zajedničke povijesti. I jedni i drugi su pastiri Kristove Crkve, jedne univerzalne, zajedničke Crkve.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
