'Ljudi svašta nazivaju ljudskim pravima'

Vijesti 31. lis 201621:40 > 21:50
N1

Stjepo Bartulica, savjetnik bivšeg premijera Tihomira Oreškovića i bivšeg predsjednika Ive Josipovića, gost je večerašnjeg Pressinga.

PRVI DIO INTERVJUA SA STJEPOM BARTULICOM PROČITAJTE OVDJE.

Ne želite izgovoriti rečenicu kako biste zakonski regulirali priču o pobačaju?

To je za Ustavni sud. Ima niz rješenja, ali važno je naglasiti edukaciju. Puno razgovaram sa studentima i moramo demistificirati to. Spomenuo sam film koji se gledao u hrvatskim školama, o tome kako izgleda taj pothvat, kada se snima ultrazvuk. Kad bi ljudi zbilja vidjeli to, predomislili bi se. Nije ovo savršeno vrijeme, i stvari se događaju iako je zabranjeno – prevara i krađa na primjer. Ne možemo stvoriti savršen svijet, ali trebamo govoriti o kršenjima osnovnih prava, onih koji se ne mogu sami braniti. Imamo grupe, lobije čiji se glas čuje. Glas nerođenog djeteta se ne čuje.

Oni idu na uštrb prava drugoga, prava žena.

Takozvanog prava.

Ženskog prava?

Ljudi svašta nazivaju ljudskim pravima, a moramo biti vrlo jasni – ima li se svatko pravo roditi? Ja sam liberalan jer smatram da svi imaju prava od začeća.

Doživaljavate li vi osobnost tog entiteta?

Svi smo mi tako nastali. Znanost nam govori kad biće najbrže raste. To je ljudsko biće.

Zašto se fetus neće moći krstiti?

Kako bi to izgledalo?

Kako tumačite činjenicu da odbačeni fetus nema vjerski ukop?

Nisam siguran da to nitko nije napravio.

Ali činjenica je da se ne pružaju vjerski obredi u slučaju nerođenih.

Dobro, znamo kako izgleda krštenje. Teško je to izvesti nad nerođenim djetetom, zdrav razum to govori.

Žene zamjeraju što im se uskraćuje što ne mogu raspolagati svojim tijelom.

One čine nešto tuđem, ne svom tijelu. Mirno bez povišenih pojmova razgovarajmo. Najlakše je etiketirati. Sa studentima inzistiram na argumentima.

Ali žene to ne mogu prihvatiti.

Govorim stvari koje nisu vezane za religiju, već zdrav razum. Ne pozivam se na druge autoritete. Oni koji se ne slažu, pozivam ih na razgovor. Vrlo relaksirano mogu reći da mogu ući u razgovor s bilo kime.

Ne smatrate pitanje pobačaja ulaženjem u intimu?

Ne. Zanima me zašto se u 10. mjesecu mijenja status? Ginekolozi kažu da se ništa bitno ne mijenja.

Most i HDZ su ipak protiv zabrane pobačaja. Kako to komentirate?

Ovaj stav često čujem kod političara: “Ja sam osobno protiv, ali…”. To se dalo čuti i u drugim moralnim temama, kao što je ukidanje ropstva. Mnogi imali stav da ne bi imali robove, ali ne bi ukinuli ropstvo. Taj “ali” mi nije do kraja logičan. U nekim pitanjima nema kompromisa – ili će netko biti rob ili emancipiran ili će se dijete roditi ili ne

Kujundžić je, recimo, takvog stava i protiv zabrane.

Ja bih ih pitao zašto su osobno protiv. Pitajte ih.

Američki kardinal Raymond Burke, kojeg je čak i Papa Franjo zbog kampanje da se katoličkim političarima koji se ne protive pravu na abortus uskrati pričest, odstranio iz Kongregacije za biskupe? Bio je s Vama na Tradfestu?

Mislim da mu je istekao mandat na crkvenom tribunalu, on je dio kongregacije za kanonizaciju, koja odlučuje i o kardinalu Stepincu. Druge morate pitati o tome. Nisam, dok je bio tu, čuo njegove kritike na račun pape Franje, on vjerno služi Crkvi.
Kardinal je iznio stav – s obzirom da je pobačaj oblik ubojstva – da političari ne smiju to poticati. Crkva nije politička organizacija, imamo razne pojedince, to je nadnaradvan institucija za mene, vjerno slijedim nauk crkve. Ne postoji konzrevativan ili liberalan stav u onom što promiče crkva. Zna se što crkva naučava i za što se zalaže.

Što su ljudi koji su na tom referendumu glasali o braku između žene i muškarca kao Ustavnoj kategoriji dobili sada s tim?

Brak kako institucija je dobila višu razinu zaštite. Mnogima je smetala ta inicijativa, u medijima je bila sporna, što znači da je to ipak bitna stvar – da su ljudi bili indiferentni mislilo bi se da se nije postiglo ništa bitno.

Ali što je to bitno postignuto?

Ono što Obiteljski zakon regulira.

Jeste li protiv registriranog partnerstva?

Ne. Ne znam koliko ima parova, nema tu ništa sporno. Jači je pritisak da se radi revizija i relativizira brak i obitelj – tu moramo dopustiti da se neki ne slažu s tim.

Što kažete o tome da je crkva u Hrvatskoj vrlo nacionalistička?

Crkva je sveopća univerzalna institucija, a svaka nacija ima svoje okolnosti. Moramo razumjeti zašto se to događa. U komunizmu je bila progonjena.

Je li vrijeme da se s tim stane?

Pojedini biskupi su osjetljivi na to.

Ali 25 godina je prošlo od komunizma.

Slažem se. U SAD-u je druga kultura, iako su katolici su i drugačije se doživljavaju stvari. Na žalost, Domovinski rat i stvari koje su se događale – znamo koliko je je crkava uništeno, koliko je svećenika ubijeno u komunizmu – to je teško zaboraviti. Ne postoje jednoznačna rješenja, već nijanse.

Što je s pozivanjem na glasanje za pojedine stranke?

Slažem se s Papom oko pojavljivanja klerikalizma – svećenici imaju napast da uđu u političke rasprave i mislim da to nije najbolji način. No, i biskupi su građani i imaju svoja uvjerenja.

Kako komentirate križeve u učionicama?

Vraćamo se na sekularnost. Po meni i goli zid nešto poručuje. Hoće li ga biti ili ne, treba biti stvar društvene rasprave, ali ako gledamo na to kao društvenu dogmu, da svaka škola mora biti lišena vjerskog sadržaja, prelazimo granicu. Ako su ljudi vjernici i porezni obveznici, mogu reći nešto o tome kako će škola izgledati

A oni drugi, koji nisu vjernici?

Imaju. Ne treba nametati ultraskeularno, već liberalno rješenje.

Što mislite o vjeronauku u crkvi?

To je isto bilo dobro rješenje, ali veliki broj ljudi ga u slobodi bira. Ne vidim ništa sporno u tome ako to nije obavezno. Zdravstveni odgoj je za razliku od vjeronauka vrlo kontroverzan, a obavezan. Osobno čujem da je formiranje mladih ljudi izgledalo puno bolje kad su dolazili u župe na vjeronauk.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.