U Točki na tjedan glavne su događaje tjedna komentirale kolegice Veronika Rešković iz Foruma i Ivanka Toma iz Jutarnjeg lista.

Komentirale su aferu “kum nije dugme”, odnosno prilagođavanje – snižavanje – kriterija za imenovanje kuma šefa Mosta Bože Petrova u Hrvatske vode, nakon svih priča Mosta o struci i borbi protiv političke podobnosti, pogotovo u javnim tvrtkama, koje bi trebale pomoći generirati rast.

Agrument Nikole Grmoje je da što se Hrvatskih voda tiče – nema druge nego politički kadrovirati.

“Oni ostavljaju bez teksta ponekad. Stranka koja je dobila prostor na političkoj sceni i u vlasti kroz priču da su jedinica za poštenje i onda rade ovakve stvari to je nevjerojatno. To nije ni političko kadroviranje, nego čisti nepotizam, jer taj čovjek nije političar nego kum. Nečiji privatni interes ostvaruje se kroz javno poduzeće pa se predstavlja kao politika. To je presmiješno”, kaže Toma. 

Vrijeđa li ovaj potez inteligenciju birača, s obzirom da se brani proširenjem baze kadrova na raspolaganju pa se to može dovesti do apsurda, odnosno mogućnosti da za direktora poduzeća kandidatu ne treba ništa mimo osnovne škole i 14 godina starosti. 

“Ja bih prvo rekla da nije točno da je to politička funkcija. Zakon o državnim dužnosnicima propisuje te političke funkcije – njih u upravnim tijelima nema, već se članovi uprava biraju javnim natječajem. Postoje jasne – funkcije direktora idu na javni natječaj. Apsolutno je netočno ovo predstavljanje te funkcije kao političke”, kaže ona.

“Indikativnije mi je nešto drugo što je Most pokušao napraviti. Vlada je istoga dana odlučila da se uredbama imenuju ljudi na 6 mjeseci, bez javnog natječaja, a onda će se nakon toga raspisati natječaji – ovisno o tome slušate li Plenkovića ili Gorana Marića, to treba biti prijelazno razdoblje. Plenković je kazao da je to prijelazno razdoblje, da su ti direktori u tranziciji, da su ponudili mandate na raspolaganje ili su oni istekli, pa će se donijeti novi zakon i raspisati novi natječaji”, kazala je Rešković. “Otvorili su vrata da imenovani i ostanu tamo, da za Nadzorne odbore ni ne trebaju natječaji. To je posljedica – da se ondje imenuje jedan kum i može ih biti koliko god treba u drugim poduzećima”, upozorava ona.

No, predsjednici javnih poduzeća neprestano odlaze nakon promjena vlasti, iako to zakoni ne navode kao političke funkcije, podsjeća Nataša Božić.

“To se doživljava kao plijen. Priča s kumom i ovo što je napravila vlada je potpuno ista priča. Koalicijski partneri su se tu savršeno razumjeli, samo HDZ ima više kandidata od Mosta”, kazala je.

“Fascinantno mi je kako je Grmoja preuzeo svu odgovornost na sebe! Valjda je poanta da se po svaku cijenu spasi imidž Bože Petrova. Kako je pobjegao od kamera samo! Ne mogu zamisliti da on nije pričao sa svojim kumom o tom imenovanju. Valjda su mogli reći – pogriješili smo. Ovakva ignorancija je bezobrazna”, kazala je Toma.

“Kum nije dugme”, složile su se sve kolegice u studiju.

Koliko se Zakon o tranziciji vlasti ovdje poštuje, upitane su kolegice, a Toma kaže da se on poštuje samo forme radi. Toma smatra da država treba napraviti raspravu i reviziju poslovanja poduzeća, vidjeti treba li neka privatizirati, a ako su javna, trebaju li donositi profit, koliko služe političkom kadroviranju ili kao stranačke blagajne, što se vidjelo na primjeru Fimi Medije.

Je li prošla Mostova “teflon faza”, kada se ništa nije “lijepilo za njih”, upitala je Nataša Božić prije prisjećanja na neke izjave Mosta o nužnosti profesionalizacije javnih poduzeća. Čuti opravdanja o mijenjanju statuta Hrvatskih voda i nakon toga čuti ovakve izjave – Mostu to stvarno nije trebalo.

“Mostu mnoge stvari nisu trebale – meni je apsolutno pala vjerodostojnost nakon javnog bilježnika. Pokazali su da im ne trebaju nikakve procedure, već su se našli u poziciji da oni donose odluke i zakone – to se vidjelo i na sedam jamstava. Ocijenili su da će se samo dignuti ruka, da ne treba javna rasprava, ignorira se procjena učinaka propisa, kao da za to nisu ni znali. Možda i nisu, ali njih procedura apsolutno ne zanima”, kaže Rešković.

Toma navodi da su kao zbroj lokalnih stranačkih lista došli na nacionalnu scenu da participiraju vlasti, a da nemaju nikakvih osnova parlamentarizma: “Sve da su i najbolji, a nisu, bilo bi im teško”.

“Političke stranke su temelj na kojem počiva cijeli politički sustav. Tek kad se formiraju kao stranka, možda će biti drugačije. Dosad su imali deset zastupnika, i svatko je pričao svoje”, kazala je Toma.

“Pokazuju koliko nam nedostaje građanski odgoj u školama”, kazala je Rešković.